Za Misiju OESS-a u Srbiji i njezinu Kancelariju za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) završeni su prosinački parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori. U upravo objavljenom završnom izvještaju ODIHR-a "velika izborna pljačka" se i ne spominje i ne traži se naknadna međunarodna istraga i poništavanje izbornih rezultata kao što je to zapisano u rezoluciji Europskog parlamenta o srpskim izborima. Istovremeno OESS-ovi izborni eksperti ne tvrde ni da su na srpskim izborima tekli med i mlijeko. Štoviše, u izvještaju su nanizali sve ono što je odudaralo od standardnih međunarodnih demokratskih procedura te srpskim vlastima dali 25 preporuka čijom realizacijom bi do sljedećih izbora morale poboljšati izborni proces.

I prije objavljivanja OESS-ova završnog izvještaja predsjednik Vučić i premijerka Brnabić najavili su da će prihvatiti njegove nalaze i preporuke te ih realizirati. Opozicijski lideri u prvim reakcijama pak tvrde da je i OESS-ov izvještaj potvrdio njihovu priču o izbornoj krađi, ali prešućuju da se ona u njemu i ne spominje, a pogotovo šute o činjenici da ODIHR-u ne pada na pamet tražiti međunarodnu postizbornu istragu i poništavanje izbora. Opozicijska koalicija Srbija protiv nasilja nastavlja igrati pokvarenog telefona s naprednjačkom vladajućom koalicijom, ali sada i s OESS-om. Jasno se to vidi iz saopćenja Srbije protiv nasilja u kojem se tumače OESS-ovi nalazi i preporuke. OESS piše da su njegove preporuke "ponuđene sa ciljem da se dodatno unapredi sprovođenje izbora u Srbiji i da se podrži napor da se oni u potpunosti usklade sa obavezama OEBS-a i drugim međunarodnim obavezama i standardima za demokratske izbore. ODIHR je spreman da pomogne vlastima Srbije da dalje unaprede izborni proces i da adresiraju preporuke koje se nalaze u ovom i prethodnim izveštajima."

Iz Srbije protiv nasilja pak tumače da OESS-ov "izveštaj daje apsolutni legitimitet zahtevu opozicije da se dodatno istraže izbori u Beogradu i navodi o organizovanim migracijama glasača, kao i falsifikovanja popisa za izborne liste, koje je sam ODIHR u ovom izveštaju naveo kao veliki problem izbornog procesa". OESS u izvještaju nije srpskim vlastima zadao rokove za realizaciju preporuka, a kamoli zatražio održavanje novih izbora, a iz Srbije protiv nasilja tvrde da "i pored pokušaja vlasti da unizi ovaj izveštaj ODIHR-a narativom da nije bilo krađe izbora, smatramo da su sve navedene nepravilnosti u izveštaju pokazale da su održani izbori nelegitimni i da se moraju održati novi u poboljšanim izbornim uslovima uz hitnu primenu svih preporuka iz ovog izveštaja".

I fama o falsificiranim biračkim popisima i nezakonitoj migraciji birača našla je svoje mjesto u OESS-ovom izvještaju, ali kao "niz sumnji" čije je medijsko širenje "značajno narušilo poverenje u tačnost biračkog spiska". No "niz sumnji" OESS ne uzima zdravo za gotovo pa u preporukama predlaže sljedeće: "Da bi se rešila zabrinutost oko tačnosti biračkih spiskova i povećalo poverenje javnosti, relevantne zakone, propise i praksu treba ponovo razmotriti kako bi se omogućio pristup podacima o registraciji birača i olakšalo sprovođenje značajne revizije Jedinstvenog biračkog spiska uz učešće relevantnih aktera, uključujući političke partije i civilno društvo, u skladu sa standardima zaštite podataka."

Inače, već dogovoreno predizborno međustranačko češljanje biračkog popisa zaustavio je Zaštitnik građana pozivajući se na zakonske odredbe o zaštiti podataka građana. Za razliku od vladajuće naprednjačke koalicije koja tvrdi da su izbori bili čisti kao suza i opozicije za koju su izbori bili drastična krađa, OESS bilježi da je "celokupna kampanja, u kojoj je dominirao aktuelni predsednik, bila okarakterisana oštrijom polarizacijom, agresivnom retorikom, ličnom diskreditacijom, verbalnim zlostavljanjem i zapaljivom retorikom", ali i zaključuje da su "sloboda izražavanja i okupljanja uglavnom poštovane u kampanji i na izborima, a biračima je dat izbor između istinskih političkih alternativa".

Kako se i oko OESS-ova izvještaja opet rasplamsala srpska politička rašomonijada ekspresno je o njemu javno progovorila i premijerka Ana Brnabić zaključivši da je "najvažnije, nakon višemesečne nestabilnosti, krize koju su kreirali određeni mediji, NVO-i, druge strukture, hiljadama laži koje su plasirane svaki dan putem određenih medija, društvenih mreža i kanala komunikacije, stigao je finalni izveštaj o izborima koji stavlja tačku na sve laži i besmislice o krađi izbora. (...) Kada pogledate preporuke, jasno je da su u Srbiji bili fer, pošteni i transparentni izbori, u skladu sa demokratskim normama. Žao mi je što su neki to iskoristili za napad na svoju zemlju. Vlada će nastaviti da radi sa ODIHR-om i OEBS-om i sa implementacijom preporuka, izveštaj je neuporedivo objektivniji od nekih drugih posmatračkih misija, ne postoje nikakvi dokazi ni kritike u vezi sa onim što su neki nazivali krađom izbora."

Brnabić je istaknula da se u OESS-ovu izvještaju konstatira da su "osnovne slobode uglavnom poštovane tokom kampanje, da je izborna administracija efikasno sprovela izborne pripreme, a najpozitivnije je ocenjen rad Republičke izborne komisije (RIK), koja je, prema ODIHR-u, uglavnom uživala poverenje, poboljšala komunikaciju i transparentnost". Rezultat svega toga je da je "dan izbora protekao glatko", a OESS je pozitivno ocijenio izborne procese "na 93 posto od 1.208 promatranih biračkih mjesta", a negativne ocjene udijelio je uglavnom zbog "prenaseljenosti, odnosno previše ljudi na biračkim mestima i neadekvatnim merama za obezbeđivanje tajnosti glasanja". Brnabić tvrdi i da su OESS-ove preporuke za poboljšanje izbornog procesa u Srbiji blaže od preporuka koje je dao nekim članicama Europske unije. Dodala je i da su netočne tvrdnje da Srbija dosad nije provodila OESS-ove preporuke jer se i u njegovom izvještaju navodi da je "u prethodnih sedam godina sprovela u celini, uglavnom ili delomično 54 preporuke ODIHR-a".

Iako je OESS svojim završnim izvještajem arhivirao izvanredne prosinačke izbore i okrenuo se pripremama za sljedeće, opozicijska koalicija Srbija protiv nasilja zasad ne odustaje od svojih pokušaja da ih poništi i uz pomoć sa strane natjera vladajuću naprednjačku koaliciju na njihovo ponavljanje, barem u Beogradu. Njezini lideri srpsku javnost uvjeravaju da je i OESS-ovim izveštajem "stavljena tačka i potvrđeno da je izvršena izborna krađa u Srbiji", iako u njemu to ne piše.

Izborna ikona Srbije protiv nasilja Marinika Tepić pojašnjava da je "misija ODIHR-a ekspertska, a ne politička, i oni koriste birokratski jezik koji je potpuno drugačiji od jezika koji se koristi u političkom diskursu", a predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac dodaje da "ODIHR ne nalaže stranu ili domaću istragu i nikada neće reći: 'U ovoj državu su pokradeni izbori, morate da imate nove.' Neće to reći kao što neće reći da su neki izbori demokratski. Ali iz navedenog je potvrđeno da je istina sve što smo govorili."

Lutovac se zato uzda u Europsku komisiju jer "ona može, sme i u njenoj prirodi je da sačini ekspertsko telo koje će predlagati šta treba učiniti da bi Srbija napredovala u integracijama". Europska komisija je pak već poručila da će o srpskim izborima suditi i presuđivati tek nakon što OESS objavi svoj završni izvještaj, a ako je suditi po njegovu sadržaju odlučivat će birajući između OESS-ovog "birokratskog ekspertskog" i "političkog" jezika kojim govori opozicijska koalicija Srbija protiv nasilja.