Nepuna tri tjedna prije održavanja izvanrednih izbora u Srbiji jedino su kladionice objavile svoju prognozu izbornih rezultata. Agencije koje provode redovna istraživanja o izbornim preferencijama birača utihnule su jer ili rade ekskluzivna istraživanja za pojedine naručitelje ili čekaju da Republička izborna komisija proglasi konačni popis izbornih lista za koje će se glasati 17. prosinca na izvanrednim parlamentarnim, beogradskim gradskim i šezdesetak lokalnih izbora, kako bi provele predizborna istraživanja o raspoloženju birača.

Kladioničari ne gube vrijeme jer je ono i za njih novac, pa prognoziraju da će na parlamentarnim izborima koalicija koju predvode Vučićevi naprednjaci dobiti 42,5 posto glasova, a koalicija Srbija protiv nasilja 21,3 posto. Za njima slijede Dačićev SPS s 10,2 posto te koalicije Dveri-Zavetnici sa 6,2 posto i DSS-ova NADA s 5,4 posto potencijalnih glasova. Šanse da preskoče tripostotni izborni prag imaju Jeremićeva Narodna stranka i koalicija Boris Tadić-Dosta je bilo-Otete bebe s oko 2,6 posto glasova. Kladioničari ne otkrivaju na osnovu čega su prognozirali ovakve izborne rezultate, ali istovremeno imaju pravo do izbora mijenjati svoje kvote, a time i izborne prognoze. Pretpostavka je i da prije svega žele zaraditi na klađenju i da zbog toga nastoje što je moguće preciznije pogoditi konačne rezultate izbora.

Premda se ucjenjivački uvjeti koje Dveri-Zavetnici prije svega postavljaju Đilasovoj koaliciji čine neprihvatljivima onima koji se nude kao prozapadna demokratska opozicija naprednjačkoj vlasti, lideri Srbije protiv nasilja i dalje joj se ljigavo udvaraju

I izborni takmaci za sada, poput agencija, uglavnom šute o rezultatima predizbornih istraživanja koja se za njih rade, odnosno u koja imaju uvid. Kopredsjednik Zeleno-lijevog fronta Radomir Lazović, koji visoko kotira na listi Srbija protiv nasilja, ovih je dana gotovo usput izjavio da je "moguće da Srbija protiv nasilja zajedno s 'desnicom' u Beogradu ima 10 odsto više glasova od SNS-a i SPS-a". S druge strane, i kad je Beograd u pitanju, Aleksandar Vučić koji predvodi SNS-ovu kampanju tvrdi: "Mi smo po prvi put, doduše od pre mesec dana, ispred liste Dragana Đilasa. Oni su pre toga bili ispred nas nekoliko meseci. Verujem da ljudi vide ko, šta i kako radi i verujem i da će tu rezultat biti dobar. Ne bude li, mi ćemo prvi čestitati i poželeti uspeh svima koji su nas pobedili i na nivou Srbije i na nivou Beograda i na nivou svakog grada i opštine u svakom mestu." Vučić je istovremeno izjavio i da SNS-ova lista za parlamentarne izbore ima tri posto više glasova od svih ostalih stranaka zajedno, odnosno od Dačićevog SPS-a i svih opozicijskih stranaka zajedno.

Većina analitičara, međutim, ne vjeruje da SNS-ova izborna lista može sama osvojiti većinu zastupničkih mandata u Narodnoj skupštini, kao što joj je to pošlo za rukom nekoliko puta u proteklih desetak godina. Vučić pak vjeruje da je to moguće, a jedino mu je upitno hoće li SNS-ovoj koaliciji za većinu u parlamentu biti potrebni tek glasovi zastupnika Saveza vojvođanskih Mađara. No bez obzira na kladioničarske i sve druge predizborne prognoze, očito je da se glavna izborna utrka vodi između SNS-ove izborne liste Srbija ne sme da stane i koalicijske liste Srbija protiv nasilja. Za njom slijedi borba za poziciju glavnog postizbornog koalicijskog partnera, koju vode SPS i desničarske koalicije Dveri-Zavetnici i NADA. SPS se kao postizborna udavača obećao SNS-u, NADA Đilasovoj koaliciji, a Dveri-Zavetnici navodno bi također s ostatkom opozicije rušili Vučićev režim, ali pod uvjetom da se njihovi budući koalicijski partneri već sada obavežu da će odbaciti Briselski i Ohridski sporazum, odustati od pristupnih pregovora s EU-om i jamčiti da neće uvoditi sankcije Rusiji.

Premda se ucjenjivački uvjeti koje Dveri-Zavetnici prije svega postavljaju Đilasovoj koaliciji čine neprihvatljivima koaliciji koja se biračima nudi kao prozapadna demokratska opozicija Vučićevoj naprednjačkoj vlasti, lideri Srbije protiv nasilja i dalje joj se ljigavo udvaraju, nudeći im postizborni brak makar u Beogradu, u kojem očekuju mrtvu trku za osvajanje gradske vlasti. Sudeći, međutim, po tome da je upravo zbog postizbornog koaliranja s Đilasovom koalicijom propalo formiranje zajedničke izborne liste triju desnih stranaka (Dveri, Zavetnici i DSS-POKS, odnosno koalicija NADA), jer su Zavetnici bili protiv takvog predizbornog opredjeljivanja, malo je vjerojatno da će se i poslije izbora sve sadašnje opozicijske stranke uspjeti dogovoriti da formiraju vlast i u Beogradu, a kamoli na državnoj razini.

I na prošlim beogradskim izborima SNS i SPS su osvojili tek dva mandata više od opozicije, ali vrlo brzo su ih povećali jer su im se postizborno priklonili pojedini gradski vijećnici DSS-ova koalicijskog partnera POKS-a. Postizborna muka koja očekuje opoziciju ako i dobije šansu da formira vlast na državnoj ili gradskoj razini već sada je tim veća što je i koalicija Srbija protiv nasilja unutar sebe podijeljena oko kosovskog, ruskog i drugih pitanja koje im desnica nameće kao uvjete za postizborno koaliranje. I u Đilasovoj koaliciji ima stranaka koje bi u koš bacile Briselski i Ohridski sporazum, a ne bi ni u snu uvodile sankcije Rusiji. Dragan Đilas stoga i desnici, ali i pojedinim svojim koalicijskim partnerima, kao rješenje očajnički nudi varijantu formiranja prijelazne vlade koja bi ta i druga sporna pitanja zaledila, a posvetila bi se demontaži naprednjačke vlasti i stvaranju uvjeta za nove slobodne i fer izbore.

Oko Kosova, pristupnih pregovora s EU-om, uvođenja sankcija Rusiji, pa i stranih investicija, po Đilasovoj zamisli, rukave bi zasukala tek vlast koja bi se formirala nakon izbora koji bi se održali za šest mjeseci, a možda i za godinu i više dana nakon ovih koje su na zahtjev opozicije raspisali Vučićevi naprednjaci. U Đilasovoj viziji postizborne Srbije u kojoj bi sadašnja kakofonična opozicija preuzela vlast, Europa i svijet bi morali stati i čekati da lideri nespojivih politika pročešljaju i urede Srbiju i njezine institucije kako bi nakon još jednih izbora vidjeli hoće li nastaviti pregovarati o članstvu u Europskoj uniji i normalizirati odnose s Prištinom ili će se okrenuti Rusiji i pokušati "vratiti vojsku na Kosovo".

Zbog tog predizbornog političkog galimatijasa, pojedini analitičari zaključuju da se na ovim izvanrednim izborima za naklonost birača zapravo natječu tri desničarske izborne liste, sve jedna gora od druge. Ne čudi stoga što i kladioničari prognoziraju manju izlaznost u odnosu na prethodne izbore. Po njima, na parlamentarnim izborima će glasati samo 53,5 posto birača, pet posto manje nego na prošlim, a u Beogradu za 1,2 posto manje, odnosno 56,5 posto. Mediji navode da je i oko 400 tisuća neodlučnih birača koji bi glasali, ali još uvijek ne znaju za koga. Po tome izgleda da će kladionirači morati svakoga dana korigirati svoje kvote kako bi smanjili rizik da izgube na predizbornom klađenju, koje im se sada čini kao dobra prilika za dodatnu zaradu. A zaradu prije svega očekuju od izborne pobjede Vučićeve liste Srbija ne sme da stane.