Ohridski sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine navodno je protjerao zagovaranje članstva Srbije u Europskoj uniji iz izborne kampanje za  izvanredne parlamentarne, pokrajinske, beogradske i djelomične lokalne izbore koji će se održati u nedjelju 17. prosinca. Od 19 stranačkih i koalicijskih izbornih listi koje se natječu na parlamentarnim izborima jedino je lista "Srbija na Zapadu" članstvo Srbije u EU istakla ispred svih ostalih političkih i društvenih pitanja kojima bi se buduća vlast trebala prioritetno baviti. Sve druge izborne liste zagrizle su udicu stranaka desnice koje se protive članstvu u Uniji i u skladu s tim predizborno su đonom nasrnule na Ohridski sporazum tražeći njegovo odbacivanje. Usto su bacanje u koš Ohridskog sporazuma nametnule ostatku opozicije kao uvjet za postizborno koaliranje i smjenu vlasti Vučićevih naprednjaka i Dačićevih socijalista. Kako arhiviranje Ohridskog sporazuma automatski znači prekid i zaustavljanje pristupnih pregovora s Europskom unijom, ako je suditi po izbornoj kampanji, većina pretendenata na vlast digla je ruke od članstva Srbije u Uniji.

Većina analitičara poručuje pak da članstvo u Europskoj uniji zapravo nije ni moglo biti tema izvanrednih izbora jer pristupni pregovori tako dugo traju, a i trajat će barem do kraja ovog desetljeća, pa i ne može biti faktor mobilizacije i opredjeljivanja birača. Pogotovo od kad je Europska unija zemljama kandidatkinjama za članstvo nametnula politiku uvjetovanja za svaki korak koji trebaju napraviti u procesu pristupanja. 

Vučićevi naprednjaci su u kampanji pragmatično uglavnom šutjeli o Europskoj uniji, iako su njezin značaj za Srbiju diskretno predizborno demonstrirali svečanim otvaranjima ili zatvaranjima velikih infrastrukturnih, energetskih i industrijskih projekata realiziranih uz obilatu pomoć članica Unije

Vučićevi naprednjaci koji se na ovim izborima ponajprije bore da obrane svoje biračko tijelo od pokušaja desnice da joj ga preotme tvrdeći da su se prihvatanjem Ohridskog sporazuma odrekli Kosova pragmatično su u kampanji uglavnom šutjeli o Europskoj uniji, iako su njezin značaj za Srbiju diskretno predizborno demonstrirali svečanim otvaranjima ili zatvaranjima velikih infrastrukturnih, energetskih i industrijskih projekata koje su realizirali uz obilatu pomoć članica Unije i njihovih kompanija te isticanjem krucijalnog značaja ekonomske suradnje s članicama Unije za privredni i ukupni razvoj Srbije.   

Od desničarskog nametanja Ohridskog sporazuma, odnosno članstva u EU, kao stožerne predizborne teme najviše bi štete mogla imati opozicijska koalicija "Srbija protiv nasilja" jer je u većini prihvatila desničarsku igru i u kampanji joj se pridružila u "obrani Kosova" od nasrtaja Europske unije. Proeuropska "Srbija protiv nasilja" preko noći se svrstala među euroskeptike i upitno je kako će na to predizborno presvlačenje reagirati njezini potencijalni birači koji se u anketama izjašnjavaju kao gorljivi zagovornici članstva u Europskoj uniji. 

Za kolumnistu "Danasa" Alekseja Kišjuhasa predizborna mimikrija koalicije "Srbije protiv nasilja" dokaz je da se i ona "populistički povlači pred centralnim pitanjima našeg društva kao spolovilo u hladnoj vodi. Pa je naprasno zaboravljena poruka Pravac Evropa, te se jedino kritikuje generičko nasilje, bez reči o tome – koje i kakvo nasilje tačno? A gde se dede međuetničko nasilje, sa sve ratnim zločinima, koje je 1990-ih bila organizovala država Srbija? Drugim rečima, na ovim izborima ponovo imamo ponudu od 50 nijansi antievropske desnice".

Nitko ne želi objaviti predizborne ankete. Objavila ju je tek Nova srpska politička misao čiji glavni urednik Vukadinović kaže da su ljudi "posebno neraspoloženi da pričaju. Naprednjaci su sve zatravili čestim zivkanjem ljudi iz kol-centra. Više niko neće da priča telefonom"

S druge strane, kratka i povremeno politički brutalna izborna kampanja, pokazala je da je koalicija "Srbija protiv nasilja" skoro sve svoje karte stavila na beogradske gradske izbore na kojima ima realne šanse da osvoji vlast. Problem je, međutim, što i u Beogradu ne može preuzeti vlast bez postizbornog koaliranja s desnicom, odnosno koalicijama "Nada" i "Dveri-Zavetnici" koje po anketama prelaze izborni prag i na gradskim i na parlamentarnim izborima. Na prošlogodišnjim beogradskim izborima koalicija Vučićevih naprednjaka i Dačićevih socijalista osvojila je vlast dobivši dva mandata više od lijevo-liberalne i desničarske opozicije, a istraživači prognoziraju da će i ovogodišnji izbori završiti sličnom mrtvom trkom.

Radi vlasti u Beogradu donedavno proeuropska koalicija koju predvodi Đilasov SSP u zamrzivač je stavila članstvo Srbije u Europskoj uniji kako bi se umilila srpskoj desnici i privoljela ju na zajedničko postizborno preuzimanje beogradske vlasti kao uvod u nove parlamentarne i predsjedničke izbore koji se već sada najavljuju u slučaju poraza naprednjačke koalicije na parlamentarnim, a potiho i na beogradskim izborima.

Predizborne kalkulacije o postizbornim koalicijama znatno su umrtvile i osiromašile stranačke i koalicijske izborne kampanje. Bojan Klačar iz Cesida u jeku izborne kampanje ocijenio je da ona nije dinamična onoliko koliko se očekivalo, unatoč konfrontacijama i različitim stavovima koji su se u njoj mogli čuti. Vladajuća Srpska napredna stranka se, po njemu, koncentrirala "na teme sa socijalno-ekonomskim elementima i veliki prostor političkog programa posvećuje planovima za budućnost.  SNS uglavnom komunicira svoja dostignuća koja su do sada uradili i komunicira ono što je najvažnije za neku skorašnju budućnost. Tu se negde na prvo mesto izdvajaju povećanja plata i penzija, različite vrste socijalne pomoći, Ekspo 2027..." .

Predizborni skup Vučića i njegove liste "Srbija ne sme da stane" u Kraljevu (Foto: Vladimir Vasic/ATAImages/PIXSELL)

Dačićevi socijalisti "ostali su na poznatom terenu tema, koje su bliske penzionerima i starijim ljudima, a koje imaju neku vrstu socijalističke estetike, a bave se i pitanjem Kosova i Metohije". Kad je pak riječ o temama koje su prevladavale u kampanjama opozicijskih stranaka, Klačar navodi da su u "fokusu stranaka okupljenih oko liste Srbija protiv nasija pitanja borbe protiv nasilja, bezbednost, kritika vlasti, dok su desno orijentisane dale prioritet temi Kosova i Metohije, a bave se i pitanjima poljoprivrede, porodice, kao i nekim socijalnim temama".

Kuriozitet ovih izvanrednih izbora je i to što uoči njihovog održavanja ni vlast ni opozicija, ali ni vodeće agencije za istraživanje javnog mnijenja nisu i izgleda da ni neće objaviti rezultate svojih predizbornih istraživanja o stranačkim rejtinzima. "Danas" piše da su njegovi "sagovornici iz dve najveće agencije saglasni da objavljivanje projekcija rezultata više nije tako 'bezbedan' posao u Srbiji". Direktor agencije Faktor plus Vladimir Pejić "kaže za Danas da su ogromni pritisci. 'Ne u smislu da nama neko sada preti i tome slično… Ali, moram da naglasim da kada bismo danas izašli sa našim istraživanjima svi bi bili nezadovoljni… Ranije je to bilo tako da neko bude nezadovoljan…'". Klačar dodaje da je "u polarizovanoj političkoj javnosti sve manje mogućnosti da se utiče na kasniju interepretaciju podataka od strane raznih aktera koji bitno utiču na kredibilnost podataka, menjajući ciljeve istraživanja. Stoga CeSID svoja istraživanja koristi samo za svoje interne potrebe i bolje razumevanje političke situacije i trendova u političkom životu, komunicrajući ih direktno s medijima i drugim javnostima".

Nekoliko dana prije izbora jedino je Nova srpska politička misao (NSPM) objavila rrezultate svog predizbornog istraživanja za parlamentarne izbore, ali ne i za beogradske, jer su, po riječima glavnog urednika NSPM-a Đorđa Vukadinovića, u Beogradu "ljudi posebno neraspoloženi da pričaju. Naprednjaci su sve zatravili čestim zivkanjem ljudi iz kol-centra. Više niko neće da priča telefonom". Unatoč toj tvrdnji, NSPM je objavio da će na parlamentarnim izborima SNS osvjiti 39,8 posto glasova, Srbija protiv nasilja 25,6 posto, Socijalistička partija 8,9,  koalicija Dveri i Zavetnika 6,5 odsto te koalicija NADA 5,9 odsto. Blizu tripostotnog izbornog praga su i Jeremićeva Narodna stranka (2,8 posto), a iznad dva posto podrške zasad dobijaju izborne liste "MI – glas iz naroda!" koju predvodi Branimir Nestorović i koalicija Tadićeve Socijaldemokratske stranke i Radulovićevog Dosta je bilo. Prenoseći rezultate NSPM-ova istraživanja tjednik Vreme zaključuje da "ukoliko bi rezultati parlamentarnih izbora bili onakvi kako sugeriše ovo istraživanje, jasno je da bi Naprednjaci i Socijalisti, uz stranke manjina, imali komotnu većinu u Skupštini – posebno jer veliki broj glasova ostaje ispod cenzusa".