Javna ustanova Spomen područje Jasenovac objavila je statistike o broju posjeta u 2024. godini. Prošle godine tako je spomen područje ustaškog koncentracijskog logora posjetilo 18.332 ljudi, od kojih je njih 7157 iz Hrvatske, a 11.175 iz stranih država.
Organiziranih grupa bilo je 169, od čega su 72 grupe bile iz Hrvatske, a preostalih 97 iz Slovenije, Italije, Sjedinjenih Američkih Država, Srbije, Bosna i Hercegovine, Belgije, Francuske, Mađarske, Švicarske, Njemačke i drugih država.
Ukupan broj školskih grupa iz Hrvatske bio je 56. Od tog broja 32 grupe su bile iz osnovnih škola, a 24 iz srednjih škola. Uz to, Spomen područje Jasenovac posjetilo je 15 škola iz inozemstva.
Kada se ove brojke usporede s onima ih prethodne tri godine uočava se trend blagog porasta posjeta i općenito i kada su u pitanju posjetitelji iz Hrvatske. U 2023. godini posjetitelja je bilo nešto više od 17 tisuća, od čega 6599 iz Hrvatske, dok je organiziranih grupa iz Hrvatske bilo 56. Godinu ranije, dakle 2022, Jasenovac je posjetilo 14.548 ljudi, od čega 6784 iz Hrvatske, te također 56 grupa iz Hrvatske. U 2021. godini Jasenovac je posjetilo samo 8768 ljudi, što je više nego dvostruko manje nego 2024, te 45 organizirane grupe, od kojih samo 12 školskih, više nego četverostruko manje od broja školskih grupa prošle godine.
Obrazovni centar Memorijalnog muzeja JUSP otvoren je u studenom 2006. godine, nakon što je Hrvatska postala članica Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA). Tada je Ministarstvo kulture odredilo da JUSP bude ustanova zadužena za obrazovne projekte o Holokaustu, genocidu i stradanju antifašista, navodi se na web stranici Ustanove, a Ministarstvo obrazovanja 2020. godine donijelo je preporuku, ali ne i obavezu, školama da organiziraju posjete Jasenovcu.
Posjeti nekom od mjesta koncentracijskih logora u Njemačkoj također nisu obavezni ni u jednoj saveznoj državi osim u Bavarskoj, dok obrazovanje o toj temi jeste kroz niz školskih predmeta. Većina djece, međutim, u nekom trenutku školovanja posjeti takav memorijalni centar.
Prema podacima Statiste, od 2001. godine pa do danas, izuzev u vrijeme pandemije Kovida-19, broj posjeta muzeju koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau u Poljskoj u kontinuiranom je porastu, s vrhuncem 2019. godine kada ga je posjetilo 2.3 milijuna ljudi. Čini se kao velika brojka, no u kontekstu razmjera zločina i populacije Evrope i ne naročito.
Euronews je 2020. godine, povodom 75. godišnjice oslobođena Auschwitza, objavio podatke nekoliko anketa koje pokazuju „opasnost od zaborava“ nacističkih zločina. Istraživanje koje je 2018. naručila medijska kuća CNN tako je pokazalo da svaki dvadeseti Evropljanin nikada nije čuo za Holokaust, a trećina ispitanih iz Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Francuske, Njemačke, Mađarske, Poljske i Švedske rekla je da o tome „znaju vrlo malo“.
Istraživanje koje je obuhvatilo milenijalce u Francuskoj pokazalo je pak da četvrtina pripadnika ove demografske skupine nije čula za Holokaust, dok je anketa organizacije Konferencija židovskih materijalnih potraživanja protiv Njemačke došla do nevjerojatnog podatka da polovica Austrijanaca ne zna da je u „Holokaustu ubijeno šest milijuna Židova“.
Što se tiče hrvatskih školaraca, istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Centra za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu i GONG-a, provedeno 2021. godine na uzorku od 1122 učenika, pokazalo je frapantne učinke organiziranog povijesnog revizionizma na djecu i mlade.
Za 45 posto učenika upotreba pozdrava "Za dom spremni" na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata je opravdana, samo trećina ih pobjedu u antifašističkoj borbi smatra temeljem državne suverenosti, a manje od trećine ispitanih NDH smatra fašističkom tvorevinom.
