Tko se još sjeća poteza Ministarstva znanosti i obrazovanja iz 2019. kada je tadašnja ministrica Blaženka Divjak uputila preporuku svim osnovnim i srednjim školama za edukativne posjete Spomen području Jasenovac? Očito se toga više ne sjećaju ni sami predlagači upute.
Obilazak mjesta stradanja više od 80.000 Srba, Roma, Židova i hrvatskih antifašista tada je bio predviđen kurikulumom građanskog odgoja. No s pojavom koronavirusa, u martu 2020., odluka o školskim posjetama ovome memorijalnom kompleksu stavljena je izvan snage, kao i sve nastavne i izvannastavne aktivnosti koje su uključivale višak kontakata.
Domaći obrazovni sustav od tada do danas prošao je sve oblike nastave, strože mjere i one nešto opuštenije. Isprava su svi školski izleti bili onemogućeni ali već početkom školske 2020./21. škole su dobile detaljne upute o mogućnosti izvođenja izvan učioničke nastave. Uz obavezu pridržavanja epidemioloških mjera, jednodnevni izleti se redovno održavaju. Međutim, rijetko koji autobus s učenicima i nastavnicima vozi u smjeru zapadnog dijela Slavonije.
Kolegica je redovito vodila učenike u Jasenovac, da bi joj roditelji to jedne godine zabranili. To je korespondiralo s hajkama u javnosti, kaže Snježana Koren
Tako dugoočekivana, organizirana praksa podučavanja školaraca o ustaškim zločinima u Drugom svjetskom ratu nikad nije realizirana. Ni samo ministarstvo, a ni zaposlenici JUSP-a Jasenovac, zbog buktanja pandemije nisu imali priliku pohvaliti se s činjenicom da je preporuka tadašnje ministrice zapravo naišla na dobar odaziv škola. Kako navode iz JUSP-a, do marta 2020. primili su rekordnih 59 prijava s tendencijom da do kraja te školske godine bude ostvareno preko 100 dolazaka. No sve prijave su promptno otkazane, pa ovakve brojke više nisu ponovljene.
Izvještaji o sramotno niskoj posjećenosti ovom, nadaleko poznatom logoru smrti, iz godine u godinu su uglavnom isti. Tokom 2019. Spomen područje Jasenovac posjetilo je 17 školskih grupa iz Hrvatske, 2018. bilo je 15 grupa učenika, a 2017. samo devet. Tokom pandemijske 2020., nijedna škola nije obišla ovaj lokalitet, a u prošloj je zabilježeno 12 grupa. Od početka tekuće godine do zaključenja ovog teksta, kustosi JUSP-a ugostili su učenike i nastavnike iz Gimnazije Karlovac, Srednje škole Pakrac, Waldorfske škole Zagreb i Prve gimnazije Zagreb.
Maturante iz zagrebačke Prve gimnazije u Jasenovac je poveo njihov profesor filozofije, etike i logike Alen Sućeska. Profesor kaže da je imao želju nadoknaditi deficitarno znanje učenika o stradanjima u Jasenovcu, s čime se složio i njegov kolega koji predaje povijest.
- Nastojali smo biti korektiv našeg obrazovnog sustava. Nismo htjeli da maturanti završe školu ne znajući detalje oko Jasenovca. Što se tiče organizacije puta, sami smo kontaktirali autoprijevoznika. Nismo zvali agenciju jer smo zaključili da će tako biti jeftinije. Imamo pet maturantskih razreda, to je oko 140 učenika. Za izlet se prijavilo 40 učenika, taman za jedan autobus - govori Sućeska. Dodaje da je u preporuci za posjetu Spomen području Jasenovac bilo propisano da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokriti troškove prijevoza i dnevnice nastavnicima. Ni to sada ne važi pa su on, kolega i učenici na put pošli o svom trošku. Sućeska je još na početku prošle školske godine pisao ministarstvu, podsjećajući na uputu.
- U rujnu prošle godine mi je rečeno da ta preporuka ne vrijedi, da je pandemija i da izleti nisu dozvoljeni. To je zanimljiva izjava jer to nije bila sasvim točna informacija. Izleti su i tada bili dozvoljeni uz pridržavanje određenih mjera. Očito tamo ne barataju s informacijama. Čini mi se da su oni na to jednostavno zaboravili. Ne vidim razlog da se to ne obnovi jer učenici smiju ići na izlete i u miješanim grupama - objašnjava profesor Prve gimnazije.
I sami smo se obratili ministarstvu s pitanjima je li ponovo planirano uputiti dopis školama o posjeti Jasenovcu te na koji način se od početka pandemije održavaju drugi izleti predviđeni školskim planom i programom. Odgovore ćemo objaviti čim ih dobijemo.
Snježana Koren, predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta, smatra da je problem što većina škola odbija uvrstiti posjet Jasenovcu u svoj plan i program, bez obzira na preporuke. Nastavnici to vide kao sklizak teren, govori ona, roditelji učenika bi im mogli prigovarati pa se vjerojatno zato ne žele zamjerati.
- Još od vlade Tomislava Karamarka stvorilo se nepodnošljivo ozračje u kojem su te teme postale osjetljive za podučavanje. Ako i radimo na edukaciji, ne stvara se politička klima koja bi to pratila. Jedna kolegica je redovito vodila učenike u Jasenovac, da bi joj jedne godine roditelji masovno zabranili da vodi njihovu djecu. To je korespondiralo s raznim hajkama koje su se mogle čuti u javnosti - objašnjava Koren tu uzročno-posljedičnu vezu.
- Signifikantno je nešto: kad smo 2005. radili prethodni nastavni plan i program i kada smo se prilično razilazili na temi Drugog svjetskog rata, za ovakve sadržaje rečeno mi je da "još uvijek nije vrijeme, da moramo to srediti na sadržajnoj razini, a o metodičkoj ćemo raspravljati za nekoliko godina". Sada kad se radilo na kurikulumu, iste stvari je izrekao ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs; da trebamo riješiti interpretacijski dio, a metodiku za nekoliko godina. Što su radili od 2005. do 2019.? - pita se Koren.
Od početka pandemije dogodilo se štošta. Osim klasičnog povijesnog revizionizma i zloupotrebe Jasenovca u predizborne svrhe, novo doba iznjedrilo je niz opasnih neznalica koji su mjere za suzbijanje koronavirusa olako nazivali fašizmom, a sebe potpuno neprimjereno samoviktimizirali i uspoređivali epidemiološke mjere s odnosom prema Židovima u Drugom svjetskom ratu. Na prostoru Spomen-područja Jasenovac stručno vodstvo kreće iz početka i mlade ljude podučava preciznom značenju svih pojmova koji su u javnom prostoru krivo interpretirani. Ciljevi programa su upoznavanje učenika s osnovnim činjenicama o logoru Jasenovac, osuda ustaškog režima te zločina počinjenih na osnovu rasnih zakona i ideologije ustaškog pokreta.
- Kroz priče o ljudskim sudbinama, izazivanje suosjećanja prema žrtvama i zatočenicima logora Jasenovac, cilj je poslati poruku za sadašnjost i budućnost kako bi učenici imali jasan stav o osudi ideologija koje određene pojedince i skupine u društvu etiketiraju kao drugačije - kažu iz JUSP-a.
