Ravnatelj JUSP-a Jasenovac Ivo Pejaković podnio je ostavku nakon što je na portalu Večernjeg lista objavljen članak CroFacta, novog projekta za provjeru točnosti, o netočnim podatcima objavljenim na mrežnim stranicama institucije. No, jasno je da je Pejakovićeva ostavka posljedica i narasle ekstremno desne atmosfere u društvu i šireg političkog konteksta.
U CroFactu su udruženi Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatski institut za povijest i Hrvatsko-memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata. Vladimir Geiger s Hrvatskog instituta za povijest pisao je za CroFact o tvrdnjama objavljenim na mrežnim stranicama JUSP-a Jasenovac o sastanku održanom 4. lipnja 1941. u Zagrebu u njemačkom poslanstvu na kojem je, uz ostalo, zaključeno da se "srpsko pitanje" u NDH riješi "masovnim iseljavanjem Srba u Srbiju, masovnim ubijanjima na terenu i deportiranjem u koncentracijske logore". Geiger je naveo da izvorno arhivsko gradivo i historiografski radovi pokazuju da su te tvrdnje neutemeljene, odnosno da se ne spominje da je na tom sastanku ustaša s predstavnicima Trećeg Reicha razmatrano "da se srpsko pitanje riješi masovnim iseljavanjem Srba u Srbiju, masovnim ubijanjima na terenu i deportiranjem u koncentracijske logore", a ne spominje se ni da su nacisti vlastima NDH odobrili "već ranije poduzete mjere za konačno rješenje srpskog pitanja u NDH".
Pejaković je u telefonskom razgovoru za Novosti potvrdio da je jutros podnio ostavku, a kao povod navodi spomenute članke objavljene u dnevnom listu i na CroFactu, odnosno tvrdnje o netočnostima na mrežnim stranicama ustanove.
Neke tvrdnje su nespretno formulirane i odlučio sam podnijeti ostavku, izjavio je Pejaković.
Dodao je da mu se čini da je "došlo takvo vrijeme" i da je u ovakvoj situaciji odlučio da podnese ostavku te da više nije htio "sudjelovati u tim raspravama". Upitan kakva je to "ovakva situacija", kazao je da je politička situacija izazovna i na unutarnjem i na vanjskom planu. Za nekoliko dana će se u sjedištu UN-a u New Yorku raspravljati o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, a u crnogorskom parlamentu o deklaraciji koja se tiče ustaškog logora Jasenovac i tamo počinjenog genocida.
Potrebno je zauzeti stav i odrediti koje pravne termine koristiti. Treba definirati terminima što se dogodilo u NDH, kazao je Pejaković.
U javnosti, što uključuje i vlast, nisu sporni Holokaust nad Židovima i genocid nad Romima počinjeni u Jasenovcu i NDH uopće, ali je sporno pitanje "genocida nad Srbima", naveo je Pejaković. Za njega osobno ta tvrdnja nije sporna, on je i u ime ustanove kojoj je bio ravnatelj o ustaškim zločinima nad Srbima u Drugom svjetskom ratu govorio kao o genocidu.
Međutim, za hrvatsku vladajuću politiku odgovor na pitanje "što se dogodilo Srbima u NDH" je drugačiji. Prije otprilike pet mjeseci ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, pod čijim ministarstvom je i JUSP Jasenovac, na novinarski upit o inicijativi Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA), kojim je Hrvatska u to doba predsjedavala, da se Jasenovac uvrsti na UNESCO-ov popis svjetske baštine, govorila je isključivo o "očuvanju mjesta stradanja, mjesta Holokausta nad Židovima, genocidu nad Romima i masovnih zločina", govorila je i o trajnim svjedočanstvima zločina iz prošlosti i trajnoj uspomeni na njihove žrtve. Srbe uopće nije spomenula, pa tako ni zločine počinjene nad njima, ne samo u NDH nego i u Jasenovcu, iako su brojčano Srbi najveće žrtve tog ustaškog logora.
Nabujali revizionistički i negacionistički duhovi sigurno ne idu u prilog Pejakoviću i tome kako on vidi obavljanje dužnosti ravnatelja JUSP-a Jasenovac.
Pejaković je ravnatelj bio od 2017. godine. Javnost ga pamti po tome što je 2016. na tradicionalnoj komemoraciji u Jasenovcu skupini negacionista pokušao zabraniti da u Jasenovcu polože vijenac s natpisom "stradalima od 1941. do 1951.", ali je njegovo protivljenje osujetila tadašnja ravnateljica Nataša Jovičić.
Pejaković nam je izjavio da je trenutačno na otkaznom roku i da sigurno neće nastaviti raditi u JUSP-u Jasenovac.
