Otkako je Rusija napala Ukrajinu Vladimir Putin ostvaruje sve ono što ne želi ostvariti, u javu pretače svaku svoju noćnu moru. Bunio se protiv širenja NATO-a i njegovog dolaska na ruske granice, a uskoro bi ga mogao imati uzduž 1.300 kilometara duge finsko-ruske granice. I ne samo to. Putin je prema NATO-u pogurao i tradicionalno, dvostoljetno, neutralnu Švedsku. Do prije nekoliko mjeseci nezamislivo sada je, izgleda, nadohvat ruke. Postanu li te dvije države članice NATO-a bit će to korjenita promjena njihove vanjske i sigurnosne politike, ali i sigurnosne geometrije ne samo sjevera Europe i Baltika, nego i sigurnosne geometrije zapadnih zemalja i Rusije. Švedska je, kako napisasmo, dva stoljeća bila neutralna i od toga je nemalo profitirala, ako ni zbog čega drugog a ono zato što nije bila zaraćena strana u dva svjetska rata. Finska je, pak, svijetu dala pojam "finlandizacija", koji podrazumijeva naoružanu neutralnost koja je posljedica Drugog svjetskog rata i rata sa Sovjetskim Savezom, a prema toj neutralnosti Finska može biti država kakva hoće, ali vojno mora biti neutralna. Nešto jednostavnije rečeno – obje su države smatrale da je za mir, njihov svakako, dobro da se u vojnom pogledu ne biraju strane. No, ruskom invazijom na Ukrajinu mijenja se i ono što je dobro za mir, barem iz perspektive Stockholma i Helsinkija.
Finska će svoju želju da pristupi NATO-u formalno javno objaviti 12. svibnja, ne dogodi li se dotad neka dramatična promjena. Tog bi dana finske vlasti u dvokoraku trebale objaviti nakanu ulaska u Sjevernoatlantski savez. Prvo će predsjednik Sauli Niinisto odobriti ulazak u NATO, a potom će klubovi zastupnika u Suomen eduskunti iliti finskom parlamentu odbiti podnošenje zahtjeva za članstvo. Vijest s početka tjedna potvrdila je golemu promjenu u finsko-ruskim odnosima. Finski konzorcij Fennovoima objavio je da je poništio ugovor s Rosatomom, ruskom državnom tvrtkom zaduženom za nuklearnu energiju, o izgradnji nuklearne elektrane u Finskoj. Službeni razlog su kašnjenja i povećani rizik zbog rata u Ukrajini. Izgradnja elektrane Hanhikivi od početka je imao snažnu političku dimenziju, a sada je ta politička dimenzija zajednički finsko-ruski projekt dotukla. Fennovoima je objavila da je za kašnjenja i neuspjeh u realizaciji projekta odgovoran RAOS Project, finska ekspozitura Rosatoma. Posao je trebao biti vrijedan 7,5 milijardi eura, a do raskida ugovora uloženo je između 600 i 700 milijuna.
Švedska zasad ostavlja nešto diskretniji dojam u mogućem pristupanju NATO-u. U Riksdagu, švedskom parlamentu, vode se rasprave na temu za i protiv pridruživanja Sjevernoatlantskom savezu. Većina zastupnika podržava članstvo u NATO-u. Vladajući socijaldemokrati će od 9. do 12. svibnja o tome održati internu debatu, a partijsko vodstvo bi odluku trebalo objaviti najkasnije 24. svibnja. Vladajući ni u Finskoj ni u Švedskoj ne bi trebali imati problema s javnim mnijenjem. Donedavno nezamislivo postalo je stvarno – većina stanovnika podržava ulazak u NATO. Finska i Švedska od NATO-a traže sigurnosna jamstva, odnosno da će ih zemlje članice biti spremne braniti u tranzicijskom razdoblju između podnošenja zahtjeva i ulaska u Savez. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg najavio je da se Finska i Švedska Savezu mogu brzo priključiti te da će rješenje za sigurnosno pitanje u tranzicijskom razdoblju biti pronađeno. Očekuje se da će NATO pozivnice za članstvo poslati sa svog sastanka na vrhu krajem lipnja u Madridu, a ratifikacija bi mogla potrajati godinu dana.
