U zadnjih nekoliko tjedana, peticijska platforma iz Španjolske CitizenGO pokušava utjecati na predsjedničke izbore u Hrvatskoj. Koristeći mailove više desetaka tisuća hrvatskih građana konzervativnih svjetonazora, pod egidom "izbori" vrše pritisak na kandidate "centra i desnice". Šalju im poruke u kojima od njih traže da se očituju na osam sugestivnih pitanja. Hoće li se zalagati za donošenje zakona protiv pobačaja, glasi jedno. Nakon toga, CitizenGO je građanima čije mailove posjeduju obznanio dosadašnje rezultate: na sva pitanja zadovoljavajuće su odgovorili Miro Bulj i Niko Tokić Kartelo. CitizenGO stoga konstatira da "njihovi odgovori pokazuju spremnost na transparentnost i odgovornost prema vama". Ostali – od Branke Lozo do Marije Selak Raspudić – nisu se javili. Što je više potpisa građana na zahtjevu za očitovanje, to je veći pritisak na kandidate da se očituju. Peticiju je dosad potpisalo više od 3,5 tisuća ljudi. "Kandidati koji ne prihvate ove vrijednosti riskiraju negativan publicitet i gubitak podrške birača", poručio je CitizenGO.
Identične metode koriste u zadnjih nekoliko izbornih kampanja. Na lokalnim izborima, koji su održani 2021. godine, na slična pitanja pozitivno su im odgovorili Miroslav Škoro, kandidat Berislav Mlinarević kojeg je podržavao Domovinski pokret te Miro Bulj i Božo Petrov iz Mosta. Nakon prvog kruga izbora, napali su Tomislava Tomaševića i upozorili da će kroz prireze "prisiljavati zagrebačke doktore i medicinsko osoblje na ubijanje nerođenih u gradskim bolnicama" i "financirati kontroverznu LGBTIQ ideologiju". "U Zagrebu imamo alternativu ljevičarskom ekstremizmu!" poručili su uoči drugog kruga, misleći na kandidata Škoru.
Budući da je riječ o političkoj agitaciji u režiji organizacije koja uopće nije registrirana u Hrvatskoj, tražili smo očitovanje Državnog izbornog povjerenstva. Odgovorili su da "nisu mogli nedvojbeno utvrditi izbornu promidžbu pojedinog kandidata", zbog čega smatraju da navedena kampanja "ne bi predstavljala oblik financiranja izbornih sudionika". U prijevodu, da su sugestivno drukali samo za jednog, onda bi možda nastao problem. U većini evropskih zemalja tako CitizenGO sudjeluje na izborima.
Prema izvješću Evropskog parlamenta o vjerskim fundamentalistima i antirodnim lobijima, osnivač i predsjednik Ignacio Arsuaga se hvalio da bi CitizenGO "mogao poslužiti kao tajni kanal financiranja krajnje desničarskih stranaka prije izbora 2019. godine", poput Voxa (Španjolska), Fidesza (Mađarska), Lege (Italija) ili Prava i pravde (Poljska). Nije pritom mislio na novac, već upravo na ovo što trenutačno rade u Hrvatskoj: besplatno promoviranje biračima onih koji pristaju na njihove ideje i negativno portretiranje onih koji to odbiju učiniti ili se jednostavno ogluše na zahtjev. Ekstremizam za koji se zalažu tako lagano postaje agenda političkih stranaka.
I u drugim zemljama mailovi hrvatskih građana koriste se za razne političke kampanje. Na svojoj stranici CitizenGO upozorava one koji su potpisali neku peticiju da njihovi osobni podaci mogu biti dani drugim neimenovanim "lokalnim subjektima CitizenGO", ali i organizaciji HazteOir.org sa sjedištem u Španjolskoj, koja je osnovala CitizenGO. Hrvatski građani pritom nisu svjesni da im podaci odlaze u smjeru organizacije koja je prije deset godina optužena da služi kao mrijestilište tajne paravojne sekte El Yunque. Dapače, osnivači CitizenGO-a, kao i aktualni voditelj Ignacio Arsuaga, razotkriveni su kao njeni članovi.
El Yunque je antidemokratska organizacija koja je osnovana sredinom 1950-ih godina u Meksiku kako bi se borila protiv komunista i Židova. U brojnim kampovima trenirali su djecu potpunoj poslušnosti i korištenju oružja. Metode njihova aktivizma bile su brutalne i nasilne. Uključivale su otmice, bombaške napade i naručivanje atentata, s ciljem uspostave teokratskog režima. Sredinom 1970-ih godina došli su u Španjolsku, nedugo nakon smrti fašističkog diktatora Francisca Franca. U vakuumu političkih reformi tamošnjeg društva, frankisti su bili idealan kadar za novačenje. Trebalo im je nekoliko desetljeća da se infiltriraju u društveno-politički život Španjolske. Prvu dekadu 21. stoljeća ondje su predvodili kampanje protiv pobačaja, građanskog odgoja i gej prava. Ciljevi su ostali postojani: uspostava katoličkog kalifata u Španjolskoj i na Zapadu.
Budući da je riječ o političkoj agitaciji u režiji organizacije koja uopće nije registrirana u Hrvatskoj, tražili smo očitovanje DIP-a. Odgovorili su da "nisu mogli nedvojbeno utvrditi izbornu promidžbu pojedinog kandidata", zbog čega smatraju da navedena kampanja "ne bi predstavljala oblik financiranja izbornih sudionika"
Zbog sumnje u postojanje sekte u više udruga, uključujući HazteOir, najprije se desio raskol na konzervativnoj aktivističkoj sceni. Shvativši da rade za interese zloglasnog udruženja, ideološki istomišljenici, pojedinci i kolektivi koji su suorganizirali njihove hodove za život počeli su se distancirati. Najveći razlog za brigu: čuli su da regrutiraju bogobojaznu djecu po vjerskim školama i nevladinim organizacijama. Vatikanski zakon zabranjuje tajna društva, posebno ona koja prisiljavaju članstvo na potpunu pokornost. Zato su prije 15 godina španjolski biskupi naručili studiju o rasprostranjenosti El Yunquea. Godine 2010. opsežno istraživanje dostavio im je Fernando López Luengos, katolički intelektualac i profesor filozofije.
Luengos je utvrdio da je sekta doista "posvećena pripremanju aristokracije duha koja mora voditi i upravljati Španjolskom prema evanđeoskim diktatima", dok članovi moraju "posvetiti svoje živote uspostavi Kristove vladavine na zemlji". Na putu do takve vladavine – koja je, u prijevodu, kršćanski fašizam – imaju jasne strategije: zauzimanje područja političke moći i medijskog utjecaja bez otkrivanja pravih ciljeva. Uznemiravanje, pritisak i destabilizacija političke vlasti u cilju uspostave zakona u skladu s naukom Katoličke crkve, odnosno Kraljevstva Kristovog na zemlji. I stvaranje mreže za regrutaciju mladih ljudi i adolescenata za organizaciju.
Luengos je opisao i metode infiltracije i manipulacije konzervativne javnosti. "Kako bi uspostavili javnu prisutnost, (sekta) stvara niz organizacija i inicijativa otvorenih za suradnju s drugim pojedincima i organizacijama. Yunque ne pokazuje svoj identitet i namjere, već utječe na društvo kroz paravanske institucije", napisao je, precizirajući strategiju njihovih javnih kampanja. Ako je inicijativa uspješna, nesvjesne volontere iskorištavaju za rad na terenu, nikada ne ispuštajući iz ruku konačno donošenje odluka. Preko takvih operacija su imali značajne uspjehe u "mobilizaciji protiv zakona o pobačaju i građanskog odgoja u Španjolskoj", opisao je. Nakon osnivanja brojnih organizacija, El Yunque se u Španjolskoj infiltrirao "u druge strukture moći: u niz medija, političkih stranaka, fakulteta, pokreta povezanih s crkvom i u dijecezanska tijela". Kao jednu od ključnih udruga u kojoj operiraju članovi sekte imenovao je HazteOir.
Željka Markić čeka rezultate referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice žene i muškarca, 2013. (Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL)
Studija je dospjela u javnost i izazvala šok. HazteOir je podnio tužbu protiv Luengosa za povredu časti, tvrdeći da se radi o lažima. Vjerojatno nisu računali da će niz svjedoka obrane potvrditi postojanje sekte. I imenovati najprominentnije članove. Jedan od ključnih svjedoka bio je José Rico Pavés, pomoćni biskup Getafea, koji je izjavio da su informacije u izvješću istinite i da zna za veze Arsuage s El Yunqueom. Štoviše, pismom ga je naknadno zamolio da se udruga kojom on predsjeda (HazteOir) suzdrži od odlaska u ustanove njegove biskupije.
Victoria Uroz Martínez, bivša supruga Luisa Losade Pescadora koji je suosnovao HazteOir, potvrdila je da su njen suprug i ključni ljudi ove organizacije članovi El Yunquea. Otkrila je da neke njihove operacije financiraju članovi sekte iz Meksika. Na javno istupanje najviše ju je potaknula činjenica da su novačili i obučavali maloljetnike. U tome je navodno sudjelovao i njen suprug.
Jedan bivši član upravnog odbora HazteOira pod zakletvom je posvjedočio da mu je sekta bez njegova znanja "zarobila" dvoje maloljetne djece, koja su prošla paravojnu obuku u planinskom lancu Grazalema (Cádiz).
Arsuagino ime na suđenju spomenula je Inmaculada García, bivša članica El Yunquea i kći nekadašnjih članova HazteOira. Svjedočila je da ga je vidjela u "ogranku za odrasle" El Yunquea, nadležnog za držanje tečajeva mlađim članovima. Kao člana, spomenula je pritom i Alvara Zuluetu, blagajnika HazteOira i prvog direktora platforme CitizenGO, kojeg je meksički novinar Alvaro Delgado nazvao "ključnim čovjekom El Yunquea u Španjolskoj".
"Bilo je jako teško; nastojali su me usavršiti kao vojnika sposobnog za borbu", ispričala je, otkrivajući da je u tri i pol godine aktivizma u El Yunqueu, u koji je ušla kao maloljetnica, regrutirala mnogo djevojaka. "Ja sam njima napravila ono što su drugi napravili meni. Ali sam uspjela pobjeći. One još uvijek nisu." Ispričala im se, kao i roditeljima koje je iskorištavala, krala od njih. "Tražim oprost i od vjerskih ustanova i župa u koje sam se pokušala infiltrirati. I Katoličkoj crkvi, zato što sam bila član El Yunquea."
Drugi član je imao 16 godina kada je uvučen u sektu. "Isprali su mi mozak, ali toga nisam bio svjestan (...) Pa što ako moram lagati svojoj obitelji, kolegama, cijelom svijetu, ako se zauzvrat osjećam kao vođa, odabranik, spasitelj? Čak sam pratio svoje roditelje, jer je organizacija bila najvažnija", ispričao je za medij El Confidencial.
Preko iskaza i tekstova u novinama otkriveno je i da je postojalo više ćelija, s tim da jedni nisu bili svjesni drugih. Pripadnici sekte redovno su se sastajali i razmjenjivali informacije o potencijalnim novim članovima, kao i vlastitim roditeljima. Organizacija je pohranjivala indiskrecije i podatke korisne za buduće ucjene ljudi u aktivističkim krugovima, akademskoj zajednici, medijima, crkvi...
Nakon što su sudska svjedočenja izašla u javnost, Arsuaga je optužbe nazvao lažima (kao i ostali članovi organizacije), najavljujući novu tužbu protiv svjedokinja García i Uroz. Tužbu nije podnio. Luengos je oslobođen sredinom 2014. godine, pod obrazloženjem da su "informacije koje je iznio suštinski istinite i od javnog značaja".
Suprotno očekivanjima da će svjedočenja uzrokovati krah HazteOira, desilo se suprotno. Svega pola godine prije suđenja navodni pripadnici sekte započeli su globalnu ekspanziju. U kolovozu 2013. osnovan je CitizenGO. U izvršna tijela ušli su Zulueta, Losada i Arsuaga.
Losadina bivša supruga, Victoria Uroz, opisala je pokretanje platforme CitizenGO njihovim "pokušajem da internacionaliziraju ciljeve El Yunquea i promijene brand u jeku objave informacija koje su povezivale HazteOir sa sektom". Španjolski novinar Santiago Mata, koji je napisao dvije knjige o sekti, smatra da kroz CitizenGO žele "povećati kontakte u zemljama gdje Katolička crkva još nije zauzela gard protiv Yunquea: u Ekvadoru, Panami, Argentini i drugim američkim zemljama, kao i Francuskoj, Poljskoj, pa čak i Rusiji".
Na sva je pitanja zadovoljavajuće odgovorio – Miro Bulj (Foto: Ivana Ivanović/PIXSELL)
Hrvatska je bila jedna od prvih zemalja u koje je došao CitizenGO. U drugoj polovici 2013. godine udruga U ime obitelji pokrenula je s drugim organizacijama peticiju za referendum o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškaraca i žena. Prema dokumentima koji su 2021. godine procurili u WikiLeaksu, CitizenGO je za "menadžera kampanje u Hrvatskoj" te godine bio namijenio 17.675 američkih dolara. Budući da nije navedeno o kojoj kampanji je riječ, pitali smo Željku Markić je li CitizenGO uplaćivao novčana sredstva organizatorima referendumske inicijative. Do zaključenja teksta, nije nam odgovorila. No nekoliko dana uoči referenduma više evropskih organizacija poslalo je otvoreno pismo hrvatskim eurozastupnicima, potičući ih da "stanu uz svoje građane" i podrže pozitivno izjašnjavanje. Među potpisnicima, u ime četiri različite španjolske organizacije pojavili su se Arsuaga i Zulueta te Leonor Tamayo i Norberto Dominguez. Svi su u španjolskim medijima bili povezani sa sektom El Yunque.
Nekoliko dana nakon završetka kampanje, CitizenGO je pozvao hrvatske građane da potpišu pismo zahvale koje će onda oni poslati udruzi U ime obitelji. Bila je to vjerojatno jedna od prvih epizoda prikupljanja mailova u Hrvatskoj za buduće kampanjske inicijative. Od tada do danas, u Hrvatskoj i ostatku Evrope nije postojala svjetonazorska tema oko koje CitizenGO nije vodio agresivne kampanje. Platforma i njeni predvodnici, navodni članovi sekte, infiltrirali su se i u najveće globalne organizacije konzervativnog usmjerenja, sudjelujući u stvaranju njihovih prominentnih mreža. Sukreirali su Političku mrežu za vrijednost, na čije je čelo nedavno došao Stjepo Bartulica. Bili su na osnivačkim sastancima mreže Agenda Europa, koju koordinira i strateški savjetuje Željka Markić. U mreži su sudjelovali Stjepo Bartulica, Ladislav Ilčić i Marijana Petir.
CitizenGO nastao je na ideji internacionalizacije ciljeva El Yunquea, sekte čije su metode uključivale otmice, atentate i bombaške napade u cilju uspostave teokratskog režima. Hrvatska je bila jedna od prvih zemalja u koje je došao. Do danas su uspostavili kvalitetan odnos s većinom krajnje desnih stranaka u Evropi i Briselu
Deset godina nakon osnutka, Arsuaga i CitizenGO uspostavili su kvalitetan odnos s većinom krajnje desnih stranaka u Evropi i Briselu. Interesi su obostrani: jedni dobivaju besplatnu podršku preko međunarodnih kampanja, a CitizenGO i HazteOir lokalnu promociju fanatizma i permanentnu javnu prisutnost ideja kao što su zabrana pobačaja, zakonska zaštita embrija ili demonizacija LGBT zajednice. Politički ambijent je takav da su ideje osnivača platforme CitizenGO zahvaljujući i njihovom neumornom radu postale sve prijemčivije na desnici: donedavno, one su pripadale rubu političkog života.
Sudeći po izbornim kampanjama u Hrvatskoj, njihovi istomišljenici nalaze se najčešće u Domovinskom pokretu, Mostu i Hrvatskim suverenistima.
Danas CitizengGO kreira kampanje na 12 jezika i utječe "na institucije, vlade i organizacije u 50 različitih zemalja". Tvrde da komuniciraju s više od 18 milijuna ljudi putem mailova. Gotovo svakog tjedna u Hrvatskoj proizvedu novu peticiju. Prije koji dan primijetili su da je gost emisije "Nedjeljom u 2" nazvao muškog partnera "suprugom" (nakon što je prije toga "napustio obitelj"), "čime je grubo zanemario hrvatski Ustav koji brak definira kao zajednicu žene i muškarca." U tekstu peticije zatražili su od Domovinskog pokreta, koji je dio vladajuće koalicije, "pokretanje inicijative za hitnu reviziju programskih smjernica HRT-a kako bi se uklonila LGBTQ+ propaganda i drugi ideološki sadržaji nespojiv s vrijednostima većine hrvatskih građana". Peticiju, koju će poslati političkim saveznicima u Domovinskom pokretu i na HRT, dosad je potpisalo 5.442 ljudi.
Hrvatskim primateljima mailova ovoga se tjedna javio i Ignacio Arsuaga. Pohvalio se da su minule godine "spriječili uključivanje Sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u UN-ov dokument" i da uspješno blokiraju "namjeru globalnih elita da pobačaj učine takozvanim 'univerzalnim pravom'". Za budući rad zamolio je jednokratnu donaciju, između deset i 300 eura. Potpisnik ovoga teksta, koji godinama prima mailove CitizenGO-a, pitao je Arsuagu povratno i u svojstvu novinara je li član El Yunquea i je li CitizenGO zapravo paravanska organizacija navedene sekte. Do zaključenja teksta, nije nam odgovorio.
