"Srami se!", "Podnesi ostavku", "Koliko ti Rusija i Iran plaćaju da radiš protiv zapadnih zemalja i u korist fundamentalističkog islamskog terorizma?", "Zaslužuješ zatvor jer si agent Rusije", "Ti si mrlja na povijesti UN-a", "Povraća mi se od tebe" i neizbježno "Jebi se" – samo su neki od komentara na službenom X nalogu Glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antónija Guterresa, napisani nakon njegovog povratka sa samita međuvladine organizacije BRICS koji je od 22. do 24. listopada održan u ruskom gradu Kazanju.
Da stvar bude apsurdnija, u postu na koji se ovi komentari referiraju Glavni tajnik UN-a napisao je da je na sesiji apelirao na postizanje "pravednog mira u Ukrajini u skladu s Poveljom UN-a, međunarodnim pravom i rezolucijama Opće skupštine". Također je "naglasio da se u svakoj situaciji trebaju poštovati vrijednosti Povelje UN-a, vladavine prava i principi suverenosti, političke neovisnosti i teritorijalnog integriteta država". U razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na marginama samita Guterres je rekao i da "ruska invazija na Ukrajinu predstavlja kršenje Povelje UN-a i međunarodnog prava", a izrazio je i "snažnu podršku uspostavi sporazuma o sigurnoj plovidbi Crnim morem jer je u pitanju ruta ključna za očuvanje globalne sigurnosti hrane".
Na samitu bloka država koje žele formirati alternativu zapadnom političko-ekonomskom poretku António Guterres postupio je u skladu sa svojim mandatom glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, koji po definiciji podrazumijeva i razgovaranje s najgorima od najgorih. Dobar dio navedenih komentara napisali su, pak, ljudi čiji su profili okićeni ukrajinskim zastavicama, no to ne umanjuje dojam da je ionako tragično niska svijest o tome koja bi trebala biti uloga UN-a u ratu u Ukrajini spala na još niže grane.
Zapadni konsenzus da se ne razgovara s Putinom je suprotan Povelji UN-a, jednako kao što su ekonomske sankcije suprotne i Povelji UN-a i temeljnom dokumentu Svjetske trgovinske organizacije. Činjenica da se glavni tajnik UN-a sastaje s predsjednikom države koja je stalna članica Vijeća sigurnost najnormalnija je stvar – kaže bivši ambasador u Rusiji Božo Kovačević
Nakon što ga je izraelski jastreb Benjamin Netanjahu proglasio personom non grata u svojoj zemlji, Guterres je postao nepoželjan i u Ukrajini, čiji ga predsjednik Volodimir Zelenski nakon samita BRICS-a nije htio primiti u Kijevu. "Nakon što je otišao u Kazanj, rukovao se s ratnim huškačem i proveo dan na teritoriju zemlje agresora, bilo bi čudno ugostiti ga ovdje", objasnio je BBC-ju izvor iz ureda Zelenskog. Iz ureda Zelenskog Guterresu je spočitnuto i što je u lipnju odbio poziv na mirovni samit održan u Švicarskoj i na koji Rusija nije bila pozvana. UN-ov glasnogovornik Stéphane Dujarric novinarima je tada rekao da glavni tajnik neće sudjelovati, ali će "UN biti prisutan na prikladnoj razini, o čemu su organizatori sastanka obaviješteni".
S ukrajinskom interpretacijom postupanja Antónija Guterresa ne slaže se bivši veleposlanik Hrvatske u Rusiji i bivši ministar Božo Kovačević kojega smo pitali da prokomentira zapadni konsenzus da se s Putinom ne razgovara. On nam je rekao da je glavni tajnik UN-a "zadužen za provedbu rezolucija Vijeća sigurnosti, koje mu je na neki način poslodavac, dok je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti i pravna sljednica jedne od osnivačica UN-a, Sovjetskog Saveza".
- Što se tiče zapadnog konsenzusa o tome da se s Putinom ne razgovara, to je suprotno Povelji UN-a, jednako kao što su ekonomske sankcije suprotne i Povelji UN-a i temeljnom dokumentu Svjetske trgovinske organizacije. Odluke o sankcijama i primjeni sile može donositi samo Vijeće sigurnosti UN-a, a odluke o ekonomskim sankcijama protiv država članica može donositi samo arbitražni sud Svjetske trgovinske organizacije, koji već godinama ne radi jer su mu rad blokirale Sjedinjene Države. Dakle činjenica da se glavni tajnik UN-a sastaje s predsjednikom države koja je stalna članica Vijeća sigurnosti najnormalnija je stvar - kaže naš diplomat.
Osim Guterresa, pozivnicu na spomenutu mirovnu konferenciju koja je u lipnju održana u Švicarskoj odbila je i Kina, smatrajući da mirovni samit o Ukrajini nema smisla ako na njemu nema Rusije. Na to su je iz NATO saveza i Evropske unije optužili da "ispod stola podržava Rusiju". Optužbu drugačije nisu ni mogli formulirati s obzirom na to da je Kina od početka rata u Ukrajini opetovano deklarirala svoju neutralnost u tom sukobu, kao uostalom i još dvije osnivačice BRICS-a, Brazil i Indija. Te su tri države zajedno s Rusijom BRICS osnovale 2006. s namjerom da oforme alternativni globalni poredak, prije svega na razini međunarodnih financijskih institucija kojima upravlja grupa zapadnih zemalja G7.
U međuvremenu su se pridružile Južnoafrička Republika, Iran, Egipat, Etiopija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Američka saveznica Saudijska Arabija nije prihvatila pozivnicu koju je dobila lani, dok je Argentina zasad ispala iz igre, nakon što je prošle godine njezin predsjednik postao mahniti neoliberal Javier Milei. Na samitu u Kazanju bili su prisutni visoki predstavnici još dvadesetak zemalja sa svih kontinenata, osim sjeverne Amerike i Evropske unije, čime je, kako je naglasio Guterres, "kolektivno bila zastupljena gotovo polovica svjetskog stanovništva". Osim toga, zemlje BRICS-a sa zajedničkim BDP-om vrijednim 28,5 bilijuna dolara predstavljaju i 28 posto globalne ekonomije.
Guterres je stoga u svom obraćanju pozdravio stremljenja prisutnih ka multilateralizmu u adresiranju zajedničkih izazova čovječanstva, među kojima je izdvojio sve veći broj ratnih sukoba, klimatsku krizu te rast nejednakosti, siromaštva i gladi. Naglasio je da je manje od jedne petine Održivih razvojnih ciljeva UN-a na putu da bude ostvareno, kao i da "zemlje u razvoju nemaju glas u međunarodnim tijelima, od institucija Bretton Woodsa do Vijeća sigurnosti i dalje". "Sve se to mora promijeniti", poručio je Glavni tajnik UN-a, pa nabrojao četiri "područja za akciju" od kojih je prvo "ubrzavanje reforme međunarodne financijske arhitekture koja je zastarjela, neefikasna i nepravedna".
Božo Kovačević (Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL)
Ostala područja su klimatska kriza, pri čemu je naglasio odgovornost razvijenih zemalja, zatim međunarodna regulacija tehnologije kako bi od njezinog razvoja svi prosperirali podjednako i kako bi se spriječile zloupotrebe, te na koncu mir, za čije je postizanje "potrebno reformirati Vijeće sigurnosti UN-a kako bi ono bolje reflektiralo stanje današnjeg svijeta". Uz već spomenute poruke koje se odnose na rat u Ukrajini, Guterres je izdvojio razaranja u Gazi, Libanonu i Sudanu, te zaključio da BRICS u svim tim pitanjima "može odigrati vrlo važnu ulogu".
Komentirajući Guterresovu eksplicitnu podršku inicijativi BRICS-a za osnivanjem alternativnih financijskih institucija, Božo Kovačević kaže da je on "izrekao stajalište većine stručnjaka za međunarodna ekonomska pitanja, a to je da zemlje kolektivnog Zapada koriste institucije Bretton Woodsa (Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku op. a.) kao instrumente za ostvarivanje vlastitih interesa, a osobito SAD kao instrument održanja vlastite hegemonije".
- O reformi institucija Bretton Woodsa razgovara se već desetljećima, jednako kao i o reformi samog Vijeća sigurnosti, a sve što se nalazi u deklaracijama BRICS-a u skladu je s Poveljom UN-a kao i pravilima samih tih institucija. To ujedno odražava političko raspoloženje među članicama UN-a, tako da ta Guterresova izjava nije ni po čemu iznenađujuća. Glavni tajnik predstavlja UN u cjelini, a ne samo zemlje kolektivnog Zapada, pa su i te njegove riječi i njegovo sudjelovanje na samitu u potpunosti u skladu s njegovom pozicijom glavnog tajnika UN-a - kaže Kovačević.
Formulirajući ono što Kovačević naziva "političkim raspoloženjem" među članicama, sudionici samita u Kazanju redom su izrazili svoje nezadovoljstvo i nepovjerenje u zapadne institucije i njihov način upravljanja globalnim procesima. O tome dakle postoji konsenzus, no isto se ne može reći za mnoga pitanja unutrašnje dinamike BRICS-a. Zbog toga u mnogim zapadnim medijima toj inicijativi zlurado proriču neuspjeh, nerijetko opisujući šefove ekonomskih velesila kao posvađanu djecu. Tako se, primjerice, ističe činjenica da je kineska ekonomija dvostruko veća od ekonomija svih ostalih članica zajedno, pa je njezina dominacija usporediva s onom kakvu SAD ima u bloku zemalja G7, što bi ostalima moglo predstavljati problem za ostvarivanje vlastitih ekonomskih interesa.
Kao prepreka donošenju koherentne agende navodi se i to da je najzainteresiranija članica za dokidanje dominacije američkog dolara i formiranje alternativnog trgovinskog mehanizma upravo zapadnim sankcijama opterećena Rusija. Za razliku od nje, Indija i Brazil članice su BRICS-a koje žele održavati veze sa Zapadom, dok je Turska, koja je za članstvo aplicirala u rujnu, ujedno i članica NATO saveza. Iran, koji se pridružio BRICS-u, i Saudijska Arabija koja je odbila pozivnicu, notorni su regionalni rivali, no najveća od svih prepreka rivalstvo je dva ekonomska giganta Indije i Kine. "Dobra je stvar za Zapad da se Kina i Indija nikada neće složiti ni oko čega. Da su te dvije zemlje zaista ozbiljne BRICS bi imao enorman utjecaj", rekao je povodom samita Jim O'Neill, bivši glavni ekonomist Goldman Sachsa i autor termina BRIC.
Ipak, da se te dvije države oko nekih stvari mogu dogovoriti svjedoči činjenica da su indijski premijer Narendra Modi i kineski predsjednik Xi Jinping upravo u Kazanju održali svoj prvi susret uživo nakon više od četiri godine, a dva dana prije toga postigli i sporazum o rješavanju teritorijalnog spora duž himalajske granice zbog kojega nisu komunicirali. Ne manje važno, samit u Kazanju poslao je poruku da, osim što nije slomljena ekonomskim sankcijama, Rusija ni diplomatski nije izolirana. Tome je sasvim sigurno doprinijelo i prisustvo glavnog tajnika UN-a, diplomata čiji je mandat, kako kaže Božo Kovačević, "obilježen dramatičnim događajima, prije svega ruskom agresijom na Ukrajinu i ratom na Bliskom istoku, ali je on isto tako svjestan stanja u svim dijelovima svijeta".
- Guterres u svojim istupima govori i o građanskom ratu u Sudanu kao o prvorazrednoj katastrofi o kojoj međunarodna zajednica ne vodi dovoljno računa. Govori i o ekonomskim problemima supsaharske Afrike, gdje je izostanak pravodobnog rješavanja tih problema posljedica nametanja interesa zapadnih zemalja i zanemarivanja interesa stotina milijuna ljudi koji žive u neljudskim uvjetima. U tom smislu on se ponaša onako kako je primjereno njegovoj dužnosti. Što se, pak, tiče ruske invazije na Ukrajinu, Guterres je više puta javno kritizirao rusko kršenje Povelje UN-a, a učinio je to i na sam dan početka ruske agresije tako da se u tom pogledu njemu nema što prigovoriti. Bitno je naglasiti i da glavni tajnik UN-a nema izvršnu vlast niti može Vijeću sigurnosti narediti kakve rezolucije da donosi već, dapače, Vijeće sigurnosti njemu naređuje što da poduzme. A znamo da zbog ruskog prava veta Vijeće sigurnosti ne može donijeti rezoluciju kojom se osuđuje ruska agresija - zaključuje Božo Kovačević.
