Potrebno je zajednički djelovati i surađivati da bismo bili efikasniji, s obzirom da tema izbjeglica nije marginalna tema, jedna je od poruka upućenih s okruglog stola "Uloga vjerskih organizacija u osnaživanju osoba pod međunarodnom i privremenom zaštitom u procesu integracije" koji je 19. decembra održan na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) i UNHCR-a.

Ravnatelj regionalnog JRS-a pater Stanko Perica podsjetio je na kontakte i zajedničke aktivnosti pape Franje i UNHCR-a po tom pitanju, ističući da mnogi prijedlozi zbog državnih politika ne padaju na plodno tlo.

Anna Rich, predstavnica UNHCR-a za Hrvatsku, također je naglasila važnost uspostavljanja suradnje i dijaloga, kao i nužnost angažiranja na dijalogu o izbjeglicama.

Voditeljica ureda JRS-a Ana Marčinko predstavila je aktivnosti provođene u godini na izmaku.

- U 2023. smo pomagali da kod ljudi prijelaz iz stranca u susjeda bude što bezbolniji. Imamo velik broj zaposlenih i 60-ak volontera koji su uvijek dostupni korisnicima. Osim organiziranja učenja jezika i psihosocijalne podrške, omogućavamo i prekvalifikaciju, brigu o djeci, nostrifikaciju diploma za oko 200 korisnika. Među ostalim navela je da su tečajevi hrvatskog jezika organizirani za 50-ak ljudi, da psihosocijalnu podršku koristi pet grupa Ukrajinaca, dok je šesta namijenjena ljudima s Bliskog Istoka. Organizirano je 30 webinara, a na prekvalifikaciji za kozmetičarke sudjelovalo je deset žena koje su pohađale 450 sati nastave pet puta tjedno.

O svojim su pozitivnim iskustvima kroz navedene programe govorile Anđela i Viktorija iz Ukrajine, te Šejma iz Iraka, dok Ljilja iz Ukrajine svojim primjerom pokazala kako korisnici mogu postati suradnici jer ona sada drži psihosocijalne treninge za žene od 30 do 45 godina s djecom.

Konferencija je održana na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Foto: Nenad Jovanović)

- Crkva ne može biti vjerna svojoj zadaći ako zanemari migrante - rekao je riječki nadbiskup Mate Uzinić, govoreći o brojnim aktivnostima u svojoj nadbiskupiji. Težište je stavljeno na pomoć Ukrajincima, tranzitnim punktovima za migrante i humanitarne koridore. Na raspolaganje su dali šest župnih kuća u kojima je 30-ak osoba, majke s djecom. Neke obitelji su primile obitelji migranata. Bonove za hranu i higijenu prima 30 obitelji, dok su za 40-oro djece nabavljene školske knjige i opremu. Organiziran je Razvojni integracijski centar Sv. Vid, drže predavanja o mogućnostima zapošljavanja, 150-oro djece dobilo je poklone za Sv. Nikolu, a lani su podijelili 60 božićnih drvaca. Omogućava se plaćanje lijekova i režija, podijeljeno je preko 5.000 paketa hrane, pomaže se kod bolničkog liječenje, donira se odjeća i obuća, a preko grupa na društvenim mrežama međusobno se informiramo, podsjetio je nadbiskup.

S obzirom da kroz Rijeku prolaze izbjeglice na putu prema Istri organiziran je tranzitni punkt. Građani su se sami organizirali, a priključili su se JRS, nadbiskupski Caritas, Zaklada Solidarna i drugi. Tu je 40 stalnih ili povremenih volontera, kao i jedan zaposleni jer ljeti dnevno prođe i do sto osoba, dok zimi taj broj pada na 30-ak i manje, ističe Uzinić.

Podsjetio je da su humanitarni koridori sigurni i zakoniti putevi dolaska osoba koje traže zaštitu. Dok vjerske zajednice i UNHCR čine koliko mogu, MUP pravi prepreke oko omogućavanja sigurnih puteva. Sama Hrvatska ne čini dovoljno, zbog čega je potrebna bolja zakonska regulativa. Ako nećemo ništa učiniti morat ćemo gasiti požare, zaključio je nadbiskup.

Ističući da tema izbjeglica nije marginalna. prodekan za nastavu KBF-a Branko Murić citirao je papu Franju da su izbjeglica znak vremena.

- Ne bismo smjeli biti ravnodušni na patnju jer tu nije riječ samo o migrantima, nego o nama samima. Zbog udobnosti u kojoj živimo postali smo tromi - rekao je i naglasio da kršćanstvo ne znači elitu i ekskluzivnost.

Profesor Tomislav Kovač prenio je svoja iskustva iz Francuske gdje brojni doseljenici imaju dvostruko državljanstvo i uživaju sve beneficije, ali se ne osjećaju Francuzima. Podsjetivši da u Hrvatskoj ostaje mali broj izbjeglica i azilanata, ukazao je na nužnost izbjegavanja ksenofobije, populizma ili demagogije oko toga pitanja.

- Država treba kontrolirati dolazak, biti transparentna i omogućiti doličan život migranata, a Katolička crkva treba izići iz nacionalne i regionalne i okrenuti se univerzalnoj viziji i zalagati se za integraciju, interakciju i priznavanja identiteta - rekao je.