Jedan od povoda za razgovor s Darkom Fanukom, predsjednikom Udruge antifašističkih boraca i antifašista (UABA) otoka Krka, bila je knjiga Tvrtka Božića "Otok Krk u Prvome svjetskom ratu". Razgovarali smo i o antifašističkoj prošlosti i sadašnjosti tog otoka i brojnim akcijama koje UABA poduzima, u čemu im pomaže i prijateljsko okruženje lokalnih sredina.
U kakvim okolnostima djeluje UABA na otoku Krku?
Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka jedinstvena je za cijeli otok, a trenutno imamo 436 članova raspoređenih u osam podružnica prema mjestu stanovanja. Najveće su podružnica Grada Krku i podružnica Omišalj – Njivice. Naš najmlađi član ima 19, a najstariji 94 godine, dok nam je većina članova starosti od 50 do 70 godina. Zanimljivo je da je među članovima puno više žena nego muškaraca, a žene djeluju i kroz forum žena. Imamo vrlo dobre odnose i potporu gotovo svih načelnika općina i Grada Krka, bez obzira na njihove političke opcije. Po pitanju odnosa sa Crkvom mogu reći da smo lani povodom obilježavanja Dana oslobođenja otoka Krka, 17. travnja, poslali pozivnice predstavnicima župa i Krčke biskupije. Samo se jedan svećenik ispričao da ne može doći, dok se drugi nisu ni ispričali. Unatoč tome, na nekim smo projektima imali dobru suradnju sa pojedinim predstavnicima crkvene vlasti. Zato sa sigurnošću mogu reći da je stanovništvo otoka Krka antifašistički opredijeljeno i da u svim aktivnostima imamo njihovu podršku. Što se političkih stranaka tiče, osim nekoliko istupanja pojedinaca iz nekih stranaka nemamo pritisaka. Tenzije koje proizlaze s državne razine reflektiraju se i ovdje, ali ne kao direktni pritisci ili napadi, nego više kao bojazan pojedinaca da se antifašistički prezentiraju. S druge strane, ne bih se čudio da zdesna dolaze zahtjevi da se zabrani komemoriranje godišnjica NOB-a, znajući za što se desne stranke zalažu.
Možete li nas podsjetiti koji je bio doprinos Krčana NOB-u?
U ranije navedenim knjigama o antifašističkoj borbi na Krku zabilježeno je da je za vrijeme Drugog svjetskog rata s područja otoka Krka, koji je tada imao oko 16.000 stanovnika, u borbama van područja otoka sudjelovalo više od 2.000 pretežno mlađih ljudi, dakle svaki osmi. Većina njih su bili pripadnici 13. Primorsko-goranske udarne divizije, 35. Udarne ličke divizije i Drugog pomorsko-obalnog sektora (POS), koji se naziva i kvarnerski, Mornarice NOVJ, koji je obuhvaćao obalu od Rovinja do Nina i sve kvarnerske otoke. Od ukupno 539 poginulih, 383 su bili pripadnici jedinica NOVJ. S područja otoka Krka poginulo je i 27 žena, bilo kao borkinje ili žrtve fašističkog terora. Veliki broj mladih koji po godinama nisu bili za vojsku sudjelovao je u transportima robe i ranjenika putem brodica II. POS-a.
Koje aktivnosti provodite po pitanju kulture sjećanja na Drugi svjetski rat?
Kulturu sjećanja provodili smo i provodimo kroz izdavanje knjiga u kojima smo obradili povijest zbivanja i življenja na otoku za vrijeme NOB-a. Trenutno pripremamo izdavanje nove knjige koja obrađuje logoraše s područja otoka Krka, jer smo istraživanjem ustanovili da smo u našim evidencijama do sada imali nepotpune podatke. Što se obilježavanja tekovina NOB-a tiče, najveće obilježavanje je Dan oslobođenja otoka Krka, koje nije prekinuto ni u razdoblju Domovinskog rata. Tih se dana održavaju i Dani antifašizma na otoku Krku, ove godine treći po redu. Obilježavamo i Dan pobjede – Dan Evrope, kao i Dan antifašističke borbe. Također i Partizansku vezu Drugog pomorsko- obalnog sektora koja je prolazila otokom Krkom i snabdijevala naše jedinice na kopnu lijekovima, oružjem i hranom koja je sa slobodnog teritorija otoka Visa morskim putem dolazila na otok, dok su se istom vezom transportirali ranjenici prema Visu. Zajedno sa osnovnim školama i Srednjom školom Hrvatski kralj Zvonimir 27. siječnja obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Holokausta. Lanjske smo godine u dva navrata imali terensku nastavu u Memorijalnom muzeju Spomen područja Jasenovac, a obišli smo i Spomen-park Brezovicu.
U kojoj mjeri uspijevate privući mlađe članove?
Teško je danas privući veći broj mladih ljudi da postanu naši članovi, iako imamo i takve. Oni imaju svoje mladenačke i životne, egzistencijalne probleme, koje rješavaju zaposlenjem i sezonskim radom. Osobno sam zadovoljan podrškom naših mladih, njihovim uključivanjem u zajedničke projekte, kao i podrškom nastavnika i ravnatelja naših škola.
Kako je došlo do izdavanja knjige o Krku u Prvom svjetskom ratu?
Prije svega, o tom ratu i životu stanovništva na našem otoku u to vrijeme nismo gotovo ništa znali. Obilježavanje završetka Prvog svjetskog rata počeli smo provoditi u povodu stote godišnjice završetka kod jedinog spomenika posvećenog tom ratu – Anđela postavljenog u Parku zahvalnosti u Puntu. Nadam se da ćemo uskoro dobiti i drugi spomenik žrtvama Prvog svjetskog rata jer je u postupku usvajanje projekta preuređenja spomenika u Velikom parku Grada Krka poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu te dodavanja dijela spomenika poginulim otočanima u Prvom svjetskom ratu. Projekt smo zajednički pokrenuli sa udrugom Veterana domovinskog rata, podružnica Krk. Inače, razlozi neobjavljivanja knjiga ove tematike su možda ti da je Drugi svjetski rat nastupio brzo nakon završetka Velikog rata, a možda je razlog i to što je Hrvatska bila na gubitničkoj strani. Zato knjiga "Otok Krk u Prvome svjetskom ratu" predstavlja popunu povijesti grada i otoka Krka na počecima 20. stoljeća, dakle ono što je nedostajalo u dosadašnjoj krčkoj historiografiji. Zapravo, nitko se na otoku nije pitao zašto objavljujemo knjigu s tematikom Prvog svjetskog rata jer je o Drugom svjetskom ratu na Krku izdano pet knjiga i više zbornika. Objavljivanje Božićeve knjige moglo bi biti i poruka drugim sredinama da svoju kulturu sjećanja prošire i na to razdoblje.
Kad smo kod spomenika, je li bilo pokušaja njihovog oštećivanja 1990-ih i ako jeste, kakve su bile reakcije?
Za vrijeme Domovinskog rata imali smo rušenje spomenika "Partizan" na području Drage Bašćanske i spomen-ploče u Dobrinju, ali su oni obnovljeni sredstvima lokalnih samouprava otoka Krka i postavljeni na ista mjesta. Inače, u Puntu, u parku kod Trga zahvalnosti, nalaze se jedan do drugog spomenici borcima NOR-a, rad Zvonimira Kamenara u suradnji s Mirom Rodinom, i spomenik vezan za Domovinski rat, "Spirala života", djelo Nenada Kocijana. U spomen-parku u centru Malinske spomenik je poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu. Mještani sela Skrpčić na spomenik poginulim mještanima u NOB-u dodali su ime Borisa Mršića koji je poginuo u Domovinskom ratu. Kasnije je Borisu, u njegovom rodnom mjestu Pinezići, na inicijativu branitelja Domovinskog rata podignut spomenik čiju je izgradnju financirao Grad Krk.
Planirate li još neke aktivnosti u vezi nekih malo poznatih detalja iz NOB-a na otoku?
Pripremamo izdavanje nove knjige koja obrađuje logoraše sa područja otoka Krka, koju planiramo predstaviti javnosti za Dane antifašizma na otoku Krku. U programu rada za 2025. planirali smo održavanje tematske tribine sa Hrvojem Klasićem namijenjene mladima otoka Krka i tribine sa Dragom Pilselom. U istraživačkom radu i izdavačkoj djelatnosti imali smo jako dobru suradnju sa akademikom Petrom Strčićem koji nam je bio čest gost i govornik. Bio nam je od velike pomoći i na tome smo mu beskrajno zahvalni.
