Brojni građani koji su ugodno subotnje poslijepodne iskoristili za šetnju ili kavicu u centru Zagreba sa zanimanjem su gledali grupu od 20-ak ljudi koje su pratili kamerman, fotograf i snimatelj tona. Grupa je na određenim mjestima zastajala kako bi im se obratila mlada žena s uočljivom crvenom francuskom kapicom. Te su scene sugerirale da je u toku nova sezona "Ilegale u Zagrebu", konspirativne šetnje s elementima kazališne igre kojom se zainteresirana publika nastoji upoznati s ilegalnim akcijama tokom Drugog svjetskog rata u okupiranom Zagrebu.

Ovaj dramsko-turistički podsjetnik upriličen je povodom predstojeće 80. godišnjice oslobođenja grada od okupatora i domaćih izdajnika kako bi podsjetio na opredijeljenost njegovih građana za borbu protiv fašizma koja nije prestajala cijelo vrijeme rata: od akcija, često vrlo spektakularnih, preko obavještajnih punktova pa do uhodanih kanala kojima su na oslobođenu teritoriju prebacivani budući borci, oružje, lijekovi, štamparski pribor…

Učesnici "Ilegale" su tako kod nekadašnje zgrade Glavne pošte mogli saznati mnogo o diverziji koja je 14. septembra 1941. iza podneva doslovno odjeknula gradom i u kojoj je uništena telekomunikacijska oprema i na duže vrijeme bile presječene veze Zagreba s drugim sjedištima fašističkih komandi. Osim o toj akciji, bilo je riječi i o napadu na Ustašku mladež kod Botaničkog vrta i spaljivanju drvenog stadiona na Maksimiru čija je građa trebala ustašama za gradnju logora u Jasenovcu.

Pred Traumatološkom bolnicom moglo se čuti mnogo detalja i informacija o sakupljanju lijekova i sanitetskog materijala koji su potom slani na oslobođeni teritorij, prvenstveno željeznicom koja je sa svojim osobljem imala važnu ulogu u prebacivanju materijala i ljudstva, između ostalog i ilegalaca koji su se morali skloniti jer su bili "provaljeni".

Bilo je riječi i o izvrdavanju odredbe iz 1941. o zabrani mijenjanja dinara u kune za Židove i Srbe, ali i o brojnim falsifikatima ustaških propusnica i drugih dokumenata. U tome se naročito izvještio profesor matematike i fizike Josip Lukatela koji je do polovine 1944., kad je otišao u partizane, danju obavljao svoj posao, a noću pravio vrlo uspješne "lažnjake" koji su pomogli ili spasili živote mnogim drugovima i drugaricama. Nakon rata bio je koautor više udžbenika fizike.

Osim što je ilegalka Vera koju igra Vanja Budimir vodila publiku na brojne lokacije otpora i stradanja, upoznala ju s tehnikama ilegalnog rada, odvela ju je i u dva interijera u kojima se odigravaju dva kazališna dijela. Jedan rasvjetljava zamršenu špijunsku mrežu, a drugi daje intimni prikaz empatije Zagrepčana prema srpskoj djeci s Kozare i drugih područja spašenoj u akciji Diane Budisavljević.

S obzirom na to da se ipak radi o konspiraciji, nećemo navoditi više detalja i lokacija, već se zainteresirani pozivaju da se jave na još desetak obilazaka do kraja aprila.

"Ilegala u Zagrebu" je autorski i producentski projekt Nataše Puškar, realiziran kroz program Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba. Po njenim riječima, kazališne scene su potpuno nove u odnosu na one iz prethodnih sezona, dok je obilazak grada kombinacija prethodnih ciklusa s novim elementima. Za razliku od prethodnih ciklusa čija ja glavna tema zaborav, novi ciklus obrađuje temu postizanja dogovora, a tematizira vrijednost i neponovljivost ljudskog života, kazala nam je Puškar.

U timu su osim Nataše Puškar i režiserka Slađana Kilibarda, a glume Sreten Mokrović, Danijel Ljuboja, Dušan Gojić i Ivana Gulin uz glumački doprinos povjesničara Igora Drvendžije. Dramske tekstove je prema predlošcima napisala Ana Prolić.

A osim iskazanog velikog interesa, publika je imala i riječi hvale. - Bilo je odlično, a još uvijek sam pod velikim dojmom završne vrlo emotivne scene. Saznala sam puno informacija koje prije nisam znala. Bilo je vrlo poučno, ali i emocionalno - rekla nam je Nikolina koja smatra da bi takvih obilazaka trebalo biti više, ali i da bi to trebao biti vid nastave kako bi učenici koji ne znaju taj dio povijesti Zagreba nešto naučili.

Isto pitanje postavili smo i Petru. - Bilo je vrlo zanimljivo, pogotovo što ne znate što vas čeka iza ugla. Zato bi to trebalo organizirati češće, jer bi djeci bilo puno zanimljivije da na taj način saznaju o događanjima i ličnostima, njihovim karakterima i životima, nego suhoparnim predavanjem u učionicama - smatra Petar kojem kao ni Nikolini iz konspirativnih razloga nismo naveli prezime.

Svoje je dojmove s nama podijelio i Danijel Ljuboja. - Ovo je već treća sezona naše suradnje. Našli smo se i realizirali ideje koje djeluju i koje su, kako vidim ostavile utisak na publiku - rekao nam je.

Na kraju, naglasimo da svi tekstovi predstavljaju kombinaciju svjedočanstava iz ''Zbornika sjećanja – Zagreb 1941-1945.'' i istraživačkih razgovora. Zasnovani su, dakle, na proživljenim iskustvima.