Zbog prekrajanja povijesti već smo izgubili generacije koje su se školovale i odrastale u neovisnoj Republici Hrvatskoj, naglašavaju iz Dokumente – Centra za suočavanju s prošlošću, uz neke konkretne prijedloge. Vjetar u leđa tim inicijativama daje i hrvatsko predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA).

- U suprotstavljanju revizionizmu bitne su inicijative koje su prošlih godina javno predstavili antifašisti, spomen institucije, nasljednici žrtava holokausta i drugih genocida te aktivisti za ljudska prava, posebice u godini kada Hrvatska predsjeda IHRA-om. Neki od prijedloga naišli su na interes i razumijevanje nadležnih vladinih institucija i javnosti, dok za druge, poput zabrane javne upotrebe ustaških simbola, dosad nije bilo dostatne političke volje - istaknula je voditeljica Dokumente Vesna Teršelič.

Pozdravila je i raspravu o izmjenama Zakona o prekršajima.

- U okolnostima u kojima živimo te su izmjene iskorak, iako bi trebalo definirati koji će se pozdravi i simboli kažnjavati. Bit će važno napraviti evaluaciju kad te izmjene budu prihvaćene, a imat ćemo što reći i kad se analizira provedba - kazala je.

Podsjetila je na istraživanja koja upućuju na to da mladi u Hrvatskoj slabo poznaju povijest, osobito Drugi svjetski rat – skloni su vojnoj diktaturi, a razdoblje NDH doživljavaju kao treći najvažniji događaj u hrvatskoj povijesti. U tome veliku odgovornost snose loši školski programi i načini poučavanja povijesti.

Teršelič je podsjetila i na javnu raspravu o zabrani ustaških simbola pokrenutu na inicijativu Ognjena Krausa, predsjednika Koordinacije židovskih općina u RH.

- Vidjet ćemo hoće li prijedlog izmjena prekršajnog zakona biti usvojen, a tek će se u primjeni pokazati hoće li sankcije obeshrabriti sve koji sad ispisuju ustaške grafite i u javnosti koriste ustaški pozdrav - rekla je i podsjetila da su Svjetski židovski kongres, Dokumenta i brojni drugi znanstvenici, zainteresirani pojedinci i institucije, zatražili od gradova i općina preimenovanje ulica nazvanih po pripadnicima ustaškog pokreta i rukovodiocima NDH, na što obavezuju i izvorišne osnove Ustava i utemeljenje hrvatske državnosti u odlukama ZAVNOH-a, što je dosad učinio samo Slavonski Brod, a još nekoliko gradova najavilo izmjene.

Dokumenta je napravila i spisak na kojem je ukupno 37 ulica s imenima ustaških rukovodilaca, zločinaca i pristaša NDH. Dokumenta se zalaže i za snažniju podršku Spomen području Jasenovac. Uz veća izdvajanja za JUSP u cilju proširenja muzeja i pripreme novog postava, predložene su i putujuće izložbe koje bi se mogle ponuditi općinama i gradovima iz kojih su nekadašnji zatočenici, izdvajanje sredstava za dodatna istraživanja sudbina stradalih, te istraživanja koja bi se bavila važnim, ali slabije istraženim temama kako bi se tema stradanja u jasenovačkom i drugim ustaškim logorima približila svim generacijama.

Ocijenila je važnim što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdvojilo sredstva za posjete Jasenovcu namijenjena zainteresiranim školama i založila se i za zaštitu nekadašnjeg logora Stara Gradiška, pogotovo Kule u kojoj su od bile smještene Srpkinje i Židovke s djecom. U sklopu logora nalazio se i dio namijenjen samo za djecu čije su majke poslane na prisilni rad u nacističku Njemačku. Iako je u Drugom svjetskom ratu tvrđava isprva bila zatvor za političke protivnike NDH, Stara Gradiška je 1942. pretvorena u logor, kazala je Teršelič i dodala da treba zaštititi i zgradu zatvora u kojem su kazne izdržavali politički zatvorenici u vrijeme SFRJ.

A dok od Stare Gradiške postoje bar zidovi, od ustaškog logora Slana na Pagu nema ni traga pa ni spomen-obilježja koje je uništeno devedesetih, što se desilo i sa spomen-pločama koje su 2010. i 2013. postavili predstavnici Srba i Židova kao naroda žrtava.

Očekuje se da će za vrijeme predsjedanja Hrvatske IHRA-om u suradnji sa Slovenijom biti dovršena obnova Spomen-groblja u Kamporu na Rabu gdje je bio talijanski koncentracijski logor kroz koji je prema procjenama prošlo oko 14 tisuća ljudi. Očekuje se i konačna obnova jugoslavenskog Bloka 17 u nekadašnjem logoru smrti Aušvic-Birkenau i postavljanje izložbe o stradanju Židova, Roma i antifašista u tom logoru.

Dokumenta je počela sa savjetovanjima o zaštiti antifašističke baštine s predstavnicima antifašističkih organizacija, muzeja, gradova i škola, koja su dosad održana u Pazinu i Opatiji, a predstoje u Rijeci i Puli.

- Bez angažmana svih aktera baština će propadati pa pozivamo sve da na lokalnoj i državnoj razini pokrenu slična savjetovanja i predvide ulaganja u zaštitu spomenika, nove postave muzeja, razvoj obrazovno-kulturnih-turističkih ruta - istaknula je Teršelič.

Ona je ukazala i na neprimjerenost Dana spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, koji se i dalje obilježava u subotu i nedjelju najbližu 15. maju pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.

- Na vladinim institucijama je da pronađu primjereniji način obilježavanja stradanja ubijenih u poslijeratnim egzekucijama. Pozivamo na javno savjetovanje o primjerenijem načinu obilježavanja, u duhu suprotstavljanja prekrajanju povijesti Drugog svjetskog rata - zaključila je Teršelič.

- Što se obrazovanja, ali i aktivnosti suočavanja prošlošću, treba staviti naglasak na lokalnu povijest kako bi djeca znala da se zločini nisu dešavali samo u Evropi i svijetu, nego i ovdje. U svakom mjestu ili gradu postoji neki logor ili mjesto likvidacija ili zatočenja te žrtve koje se mogu dovesti u vezu s tim mjestom - rekla je Tena Banjeglav, istraživačica i jedna od autorica vodiča "Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju".

Ona je ukazala i na akciju postavljanja kamenova spoticanja po Zagreb pri čemu se svake godine postavlja 20 kamenova u počast Židovima, Romima, antifašistima i političkim protivnicima NDH, a nagodinu će oni biti postavljeni i za Srbe.

- Akcija se nastavlja i u drugim gradovima i to je dobar primjer da mladi i djeca vide da je netko ubijen samo zbog svoje pripadnici i da je živio u njihovoj ulici - kazala je Banjeglav istaknuvši potrebu odlaska što većeg broja učenika u Jasenovac, ali i izrade novog postava jer sadašnji daje pogrešnu sliku.

- Treba staviti naglasak na sve žrtve rata jer ima malo preživjelih. Važno je dokumentirati njihove priče i stvarati memoare i drugu građu, kako ne bi sve ostalo na brojkama, nego ih se povezalo s pojedincima. I nije dovoljno ako kažemo "nacisti i fašisti", jasno je da su počinitelji bili pripadnici ustaškog pokreta i to uvijek treba naglašavati. Osim toga, većina lokacija po Hrvatskoj je neobilježena. Grad Zagreb trebao bi postaviti spomen ploče i drugdje osim u Dotrščini, što bi omogućilo mladima da posjete te lokacije - zaključila je Banjeglav.

 

Šetnje kroz povijest

Kao i prethodnih godina Dokumenta organizira šetnje mjestima stradanja i otpora po Zagrebu. Prva je održana 6. aprila na dan napada sila Osovine na Jugoslaviju 1941. godine, a naredne će se održati 8. maja na godišnjicu oslobođenja Zagreba, odnosno 26. maja u spomen na akciju stadion. Najavili su i kraudfanding kampanju za prikupljanje sredstava za novo izdanje vodiča "Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju".