Simbolički, na Dan antifašističke borbe objavljena je internetska stranica kartografija-otpora.org na kojoj je prikazan dio mikrohistorije pokreta otpora u Zagrebu od 1941. do 1945. godine. Punktovi na interaktivnoj mapi preuzeti su iz memoarske građe i arhivskih dokumenata, a pružaju presjek logike i aktera pozadinskog fronta, od obrta i dućana koji su služili za razmjenu informacija i materijala, preko ilegalnih radio-stanica i tehnika u privatnim stanovima, do institucija NDH u kojima je Narodnooslobodilački pokret imao ‘svoje ljude’.
Odabrani punktovi ujedno su i odgovor na sve prisutniji revizionizam, a jasno svjedoče da u temeljima oslobođenja stoji razgranata mreža stanovnika Zagreba – brojnih radnica i radnika, studenata, liječnika, umjetnika, koji nisu oklijevali da se politiziraju i pridruže borbi.
Materijal postavljen na stranicu nastao je u okviru istraživanja, koje je povodom 70. godišnjice oslobođenja Zagreba od fašizma, s ciljem povratka potisnutih političkih dimenzija antifašističke borbe, proizvela grupa povjesničara, kustosa te aktivista, okupljenih oko kustoskog kolektiva [BLOK] i Rosa Luxemburg Stiftunga za Jugoistočnu Europu.
Kartografija otpora nastoji intervenirati, kako u dominantni diskurs antikomunizma, demoniziranja partizanske borbe i narodnog otpora fašizmu, tako i u liberalno-kulturalistički diskurs, koji prešućuje neodvojivost Narodnooslobodilačke borbe od socijalističke revolucije. Ovakav vid prezentacije ‘radnih fragmenata’ otvara – uz mogućnost ulančavanja priča ‘iskopanih odozdo’ – i potencijal da se, s ‘popunjavanjem’ praznih točaka, faza i funkcija, Kartografija otpora izgradi u referentno mjesto javne edukacije o pozadinskom frontu i načinu funkcioniranja antifašističkog Zagreba.
Organizator projekta ‘Kartografija otpora’ je Rosa Luxemburg Stiftung u partnerstvu s [BLOK]-om. Radnu grupu čine Stipe Ćurković, Ivana Hanaček, Josip Jagić, Goran Korov, Lovro Krnić, Ana Kutleša, Milena Ostojić, Krunoslav Stojaković, Stefan Treskanica i Vesna Vuković, dok je za dizajn i programiranje strance zaslužan Lovro Krnić.
