Tokom Narodnooslobodilačke borbe koja je u nekadašnjoj Jugoslaviji započela 6. aprila 1941. godine kad su je sile osovine napale uz učešće domaće "pete kolone", Zagreb je imao značajnu ulogu. Osim kao sjedište Nezavisne Države Hrvatske koja je s vremenom postajala sve manja, grad je bio jako uporište antifašističkog pokreta u kojem je na razne načine, od podrške i ilegalnih aktivnosti do pripadnosti partizanskim jedinicama, učestvovalo preko 50.000 ljudi, odnosno svaki četvrti stanovnik. U te četiri godine, u borbi, zatvorima i logorima pobijeno je preko 26.000 Zagrepčana, od čega 8.000 Židova, velik broj Srba, Roma i Hrvata koji su imali drugačije mišljenje od ustaškog. Zato je Zagreb povodom 30. godišnjice oslobođenja, u septembru 1975. godine odlikovan Ordenom narodnog heroja. O svemu tome danas se malo zna; mladi o tome ne uče, a stariji imaju amneziju ili se barem tako prave.

Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, nizom akcija nastoji to promijeniti. Takva akcija su šetnje uz stručno vodstvo od kojih je prva upriličena 27. marta, na datum kad su se narodi Jugoslavije pobunili protiv ulaska zemlje u Trojni pakt. Dvije naredne šetnje bit će organizirane 10. aprila kad je pod njemačkim pokroviteljstvom proglašena NDH, odnosno 8. maja kad je grad oslobođen. Documenta je izdala vodič "Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju". koji će biti predstavljen 6. aprila, ali je na njihovoj web stranici dostupan od 27. marta.

- Naša je namjera upoznavanje javnosti, prije svega mlađih generacija, sa Zagrebom u Drugom svjetskom ratu, te mjestima stradanja i otpora - rekla je voditeljica Documente Vesna Teršelič, dok su se sudionici okupljali pred Studentskim centrom u kojem je od osnutka NDH do augusta 1941. godine bio tranzitni logor za Židove, Srbe i druge žrtve režima.

- Kad dođete u Dotrščinu, teško ćete, ako prije niste bili informirani, shvatiti da su tamo ubijani građani Zagreba i drugih mjesta u NDH. Kako na mnogim lokacijama stradanja i otpora nema nikakvih spomen obilježja, pogotovo ne na zgradama ustaško-njemačkih zatvora, policijskih uprava ili logora, mi smo se bazirali na spominjanje lokacija. Documenta na temi Zagreba radi od 2010. uz veliki doprinos Saše Šimprage koji je inicirao Virtualni muzej Dotrščina, ali i uz odličnu suradnju s Koordinacijom Židovskih općina, SNV-om i Antifašističkom ligom, organizacijama koje se najozbiljnije suprotstavljaju revizionizmu koji traje od 1991. godine. Osamdeseta obljetnica početka Drugog svjetskog rata prilika je da zainteresiranima damo priliku da istraže Zagreb preko vodiča. Važno je da su s nama predstavnici diplomatskog kora SAD-a koji su nam omogućili pripremu vodiča, te njihovi kolege iz Austrije i Australije - rekla je Teršelič.

Šetnje će se odvijati i na Trgu žrtava fašizma koji je umnogome važan za pamćenje događaja od 1941. do 1945. U Documenti se nadaju da će u zgradama u kojim su nekad bili zatvor Gestapoa i sjedište Ustaške nadzorne službe u budućnosti postojati barem spomen sobe za one koji su tamo stradavali.

- Bitno je da u momentu kad odlaze generacije svjedoka koji su osobno doživjeli rat, možemo koristiti osobna sjećanja i sve što su povjesničari već istražili. Nadamo se da će ovo biti poticaj i drugima da u svojim mjestima istraže što se dogodilo - naglasila je Teršelič.

Neke aspekte ovih akcija s Novostima je podijelila i Tena Banjeglav, koordinatorica obrazovnih aktivnosti u Documenti i jedna od autorica vodiča. Ona je vodila šetnju s 25 učesnika među kojima su bili i zastupnik Vili Matula, Vjera Zemljar, žena pjesnika i golootočkog zatočenika Ante Zemljara, brojni studenti i nevladini aktivisti.

- SC je svaki dan ispunjen mladima iako većina ne zna što se tu događalo. U Francuskom i još dva paviljona u kojima je prije rata bio tadašnji zagrebački velesajam (zbor) bilo je zatočeno oko 2.500 Židova te brojnih Srba, komunista i njihovih simpatizera. Bili su odvođeni prvo u logor Danica kod Koprivnice, onda u kompleks logora u Gospiću – Jadovno, Slana i Metajna, a kasnije u Jasenovac. To mjesto odabrano je zbog dvije pruge i Glavnog kolodvora u blizini. Kako je ovaj logor bio u centru grada, pa su ljudi iz okolnih ulica vidjeli što se događa, zatvoren je u kolovozu 1941. i prebačen na Zavrtnicu koja je tada bila na periferiji - objasnila je Banjeglav. Naglasila je da učenici, pa čak i pojedini studenti vrlo malo znaju povijest.

- Na prvoj, probnoj šetnji, mnogi studenti Filozofskog fakulteta rekli su nam da nisu čuli za neke lokacije. Osnovnoškolci i srednjoškolci ne znaju gotovo ništa; na nastavi se spominje samo uspostava ustaške države i formiranje vlasti, a od logora jedino Jasenovac. Zato nam je cilj da vodičem popravimo stanje. Nadamo se i da će novi udžbenici povijesti za 8. razred osnovne i 4. razrede srednje škole nešto poboljšati u tom smjeru - naglasila je Banjeglav.

Nakon predavanja pred Francuskom paviljonom, u kojem je spomenut i nekadašnji zatvor u Savskoj ulici, učesnici su otišli pred nekadašnji studentski dom u Runjaninovoj ulici gdje je 1937. ubijen ljevičarski aktivist Krsto Ljubičić, a skojevci su početkom avgusta 1941. kao odgovor na likvidaciju kerestinečkih logoraša, bombama napali pripadnike Ustaške sveučilišne bojne i nekoliko ih ranili. Osim spomenika Krsti Ljubičiću, na ove epizode podsjeća samo jedva vidljivi natpis na ogradi Botaničkog vrta odakle su bacane bombe.

Prolazeći Mihanovićevom, učesnici su evocirali uspomene na Leu Deutsch, mladu židovsku glumicu koja je zajedno s roditeljima izbačena iz stana i nakon nekog vremena otpremljena za Aušvic u koji nije stigla jer je putem umrla. Za Glavni kolodvor rečeno je da je nekima bio put u smrt, a nekima put u spas - Židovi su s tog mjesta otpremani u Aušvic, a tu su stizala djeca koje je Diana Budisavljević spašavala iz ustaških logora pa su tu dobivala prvu njegu i pomoć prije nego što bi bila otpremljena dalje.

Obiđeno je i mjesto na kojem je bila židovska sinagoga koju su srušili ustaše, kao i Glavna pošta gdje su u septembru 1941. ilegalci digli u zrak telefonsku centralu. Osim zgrade bivšeg ustaškog zatvora u Ulici Franje Račkoga na kojoj je, gle čuda, još uvijek spomen ploča, obiđen je Meštrovićev likovni paviljon koji su za vrijeme rata ustaše pretvorili u džamiju na Trgu žrtava fašizma. Stavljen je naglasak na zločine počinjene u zgradama njemačko-ustaškog zatvora i sjedišta redarstva na kojima nema ni spomen ploča.

Tom prilikom najavljeno je i da će naredna šetnja započeti 10. aprila pred nekadašnjom radio stanicom s koje je tog dana 1941. proglašena NDH, a koja je prilikom oslobođenja 1945. bila mjesto žestokog obračuna ustaša i partizana.