Pripadnici srpske i češke nacionalne manjine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i dalje će imati pravo na izbor županijskih vijećnika i zamjenika župana iz vlastitih redova iako je, prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, udio Srba i Čeha u toj županiji pao ispod pet posto. Odlučila je tako većina vijećnika skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije, koji su ovih dana glasali za odluku o izmjenama i dopunama lokalnog statuta. Glavne izmjene, za koje je glasalo 24 vijećnika, dok ih je pet bilo protiv, a jedan suzdržan, odnose se na prilagodbe 23. i 62. članka postojećeg statuta.
Prema novim odredbama, županijska skupština će i dalje brojati 37 članova, od kojih su dva predstavnici nacionalnih manjina – jedan pripadnik češke i drugi srpske manjine. Također, u istom navratu uvedena je garancija da će župan zadržati po jednog zamjenika iz redova češke i srpske zajednice, neovisno o njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu Bjelovarsko-bilogorske županije (BBŽ).
Kako smo već pisali, inicijativu za promjenu statuta pokrenuo je Vladimir Bilek, županijski vijećnik BBŽ-a i saborski zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine, koji je u svom prijedlogu naveo kako se "BBŽ ponosi svojom bogatom kulturnom baštinom i tradicijom koju su kroz povijest oblikovale različite nacionalne manjine" te da "zamjenici župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju ključnu ulogu u zastupanju specifičnih interesa svojih zajednica unutar županijske uprave".
Županijska skupština, u kojoj većinu čine HDZ, HSLS i DHSS, ljetos je gotovo jednoglasno prihvatila takav prijedlog, međutim, usprotivili su mu se vijećnici Domovinskog pokreta, koji su u međuvremenu prešli u DOMiNO Marija Radića, lažno tvrdeći da se time krše odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjima i diskriminiraju ostale manjinske zajednice. Na istom valu zajahala je Branka Lozo, kandidatkinja Radićeve stranke za nadolazeće predsjedničke izbore. Lozo se brže-bolje, neposredno prije sjednice županijske skupštine na kojoj se odlučivalo o ovom pitanju, zaputila u Bjelovar, odakle je oplela po premijeru Plenkoviću i predstavnicima srpske i češke manjine.
"Dalekosežnost ovakvih promjena statuta je nesaglediva jer radi se o velikom broju nacionalnih manjina koji žive u ovoj županiji i koji su zaštićeni, zadovoljni, dijele dobro i zlo s pripadnicima većinskog naroda i za zagovaranje promjene statuta ne postoji nikakav opravdan razlog. Dapače, možemo se pitati zbog čega Andrej Plenković i HDZ stalno rade ustupke, pogotovo određenim nacionalnim manjinama", ispalila je Lozo.
Njena stranačka kolegica Dubravka Dragašević koji dan kasnije, odnosno tokom rasprave u županijskoj skupštini, nastavila je u sličnom tonu, pa poručila svima koji su na kraju glasali za izmjene statuta da ponižavaju "većinski narod, ali i ostale nacionalne manjine". Za tu prigodu nije propustila spomenuti ni branitelje "koji su se borili za ovu državu, za koju nisu mislili da će biti ovakva". A kakva to točno? Takva "da će jedan Pupovac vladati Hrvatskom i tražiti prava koja nema", poručila je Dragašević, koja je pritom tvrdila da iza inicijative uz Milorada Pupovca stoje Anja Šimpraga i ostatak SDSS-a. Cijela stvar još je luđa ako znamo da je Saša Lukić, aktualni dožupan iz redova srpske manjine u BBŽ-u, na prošlim lokalnim izborima bio kandidat SDP-a te da je DP, s čije je liste u županijsku skupštinu ušla Dragašević, na istim izborima imala Dragišu Žutinića kao kandidata za dožupana iz srpske zajednice.
Ustavnim zakonom, kao i Zakonom o lokalnim izborima te Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi inače je propisano da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na dožupana u jedinicama u kojima čine više od pet posto stanovništva, kao i da isto pravo, unatoč padu udjela pripadnika manjine ispod navedene stope, može biti iznimno uvedeno lokalnim statutima. Vijećnici skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije zasad su jedini koji su se odlučili na takav potez nakon posljednjeg popisa stanovništva, a ta mogućnost, makar kada je u pitanju srpska zajednica, postoji i u Požeško-slavonskoj, Primorsko-goranskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je postotak Srba također pao ispod uspostavljenog minimuma. Istom zakonskom odredbom pravo na vijećnike i dožupana iz svojih redova već godinama imaju Talijani u Istarskoj županiji, i to neovisno o njihovom udjelu u stanovništvu. Po istom principu Talijani u Istri ostvaruju i pravo na ravnopravnu upotrebu vlastitog jezika.
