Komemorativnim skupom u Gudovcu kod Bjelovara u subotu je obilježena 83. godišnjica masovnog ustaškog zločina nad Srbima bjelovarskog kraja koji je uslijedio 18 dana nakon proglašenja NDH. Ustaše su 28. travanja 1941. godine u Gudovcu i okolnim selima pohapsile i brutalno ubile 195 osoba srpske nacionalnosti. Bilo je to prvo masovno ubojstvo u Hrvatskoj, učinjeno po nalogu ustaškog pukovnik Eugena Dide Kvaternika kao navodna odmazda za dva ubijena ustaške redarstvenika u obračunu sa ostatcima jugoslavenske vojske. Mrtva tijela su prelile vapnom i pokrile tankim slojem zemlje.
Dva dana nakon masakra njemačka komisija je dala nalog da se leševi iskopaju i fotografiraju. Uhapsila je likvidatore, sprovela ih u Bjelovar i zatvorila u bjelovarsku gimnaziju, ali su oni uskoro pušteni bez posljedica. Leševi žrtava su sahranjeni u blizini seoske crkve, odakle su kasnije vraćeni na mjesto likvidacije, današnjeg spomen-parka.Predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin podsjetio je na okolnosti zločina i nabrojavši logore i stratišta ustvrdio kako je ustaška vlast grubo zloupotrijebila hrvatsko ime.
- Pokret koji je na bajunetama okupatora, nacista i fašista došao na vlast u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bez ikakve demokratske legitimacije instalirao je svoj režim zamišljen i realiziran na zločinu koji nije bio hrvatski. Ukrao je hrvatsko ime, a zapravo je bio duboko antihrvatski, jer nije izražavao volju većine hrvatskog naroda o čemu najbolje govori broj Hrvata, pripadnika Narodnooslobodilačke vojske – kazao je Habulin.Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac je naglasio da sjećanje na žrtve masakra u Gudovca treba imati ideju mira u cilju sprečavanja bilo koje vrste novog sukobljavanja na osnovu staroga.
- Svako sjećanje je mjesto za preispitivanje ideje slobode svih koji prema slobodi streme. Što je manje zločina i stradanja, ideja slobode je veća. Što je više zločina, to je ideja slobode nužno manja. Ovdje se sa punom odgovornošću sjećamo da se stradanje drugih, u ovom slučaju naših susjeda Hrvata, naročito u ratu devedesetih ne može pravdati ovim stradanjem i obrnuto da se to stradanje ne može koristiti kao opravdanje za stradanje Srba u tom periodu, naročito nedužnih civila. Ako je to tako onda je naša sveta zadaća da sjećanje pretvorimo u iscjeljenje, a iscjeljenje u mir, a ne u sredstvo za stvaranje nemira i pripremu za nove sukobe ili održavanje postojećih. Toga je previše nakon toliko decenija od rata i ovdje, i u BiH i u Srbiji, ali i na drugim prostorima bivše zajedničke države – rekao je Pupovac.
- Previše je napora uloženo u proteklih trideset godina da takvih politika i pokreta nema i da bismo mogli olako prijeći preko toga da to može biti mjera hrvatske demokracije. Moramo učiniti sve da politički ekstremizam i ekstremne ideologije nemaju onu vrstu utjecaja i moći koju žele imati, a to je da isključuju, dijele i održavaju stanje strahova i mržnje – zaključio je Pupovac.
Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak naglasio je kako se obraća kroz nekoliko perspektiva: kao dijete koje živjelo nekoliko stotina metara od stratišta i odrastalo uz priče o stradanju nevinih ljudi što je uticalo na formativni karakter njegove osobnosti; kao gradonačelnik grada u kojem živi 21 nacionalna manjina i kao političar umjerenog svjetonazora kojemu nije svejedno kakve se tendencije pojavljuju u hrvatskom društvu.
- Moramo se oduprijeti tendenciji mržnji i niskih strasti jer svaka pogrešno izgovorena riječ može biti mali plamičak koji bi izazvao požar netrpeljivosti, a mi moramo spriječiti da nam se više ikada ponovi ono što se ovdje dogodilo prije osamdeset godina. Vjeru da ćemo živjeti u miru daje članstvo u Europskoj uniji i njeno geslo ''ujedinjeni u različitosti'' koje jamči da čovjek čovjeku više neće oduzimati život samo zato što je različit ili ima drugu ideologiju – rekao je Hrebak.
Zamjenik bjelovarsko-bilogorskog župana Saša Lukić podsjeća da je događaj u Gudovcu bio jedan od najstrašnijih u Hrvatskoj i vječna opomena da zlo rađa zlo.
- Među nama mora biti dovoljno svjesnih i razumnih ljudi da se takvo što više nikada ne ponovi. Ljudska patnja i bol jednaka je za sve ljude, ne poznaje ni vjeru ni naciju. Ako to znamo poklonit ćemo se svakoj žrtvi i svakom nevino oduzetom ljudskom životu. Svaki narod, državotvorni i manjinski, mora biti svjestan cijele povijesti kako ona ne bi bila opravdanje za neke nove agresije prema bilo kome – naglasio je Lukić dodavši da se Hrvatska opredijeli za antifašizam na čijoj se tekovini danas gradi demokracija i građansko društvo.
Pupovac: Suprotstavit ćemo se političkoj segregaciji
MIlorad Pupovac komentirao je uvjete koje Domovinski pokret u pregovorima oko sastavljana nove Vlade postavlja HDZ-u.
- Nećemo dopustiti ponižavanje Samostalne demokratske srpske stranke koja je predstavnik srpskog naroda u Hrvatskoj, što znači da nećemo dopustiti ni ponižavanje onih koji za nju glasaju i koji su nam dali povjerenje da s njihovim glasom odlučujemo što je najbolje u njihovom interesu i interesu Republike Hrvatske. Nećemo dozvoliti, suprotstavit ćemo se političkoj segregaciji bilo po etničkoj osnovi bilo po uže političkoj osnovi. Jednako ćemo se suprotstaviti poticanju na nacionalnu, vjersku i političku mržnju koje u Hrvatskoj, na žalost, ima mnogo. U ovom trenutku to smatramo prvom i osnovnom zadaćom te suradnjom sa svima onima koji će s nama dijeliti tu vrstu brige, ne samo za manjinska prava nego i za postignute demokratske vrijednosti – rekao je Pupovac novinarima.
