Novosti

Kultura

Pisci zabiberili mržnji

U Zagrebu predstavljen ‘Biber 02’: na konkurs je stiglo 385 priča s temom pomirenja na albanskom, makedonskom, bosanskom, hrvatskom, crnogorskom i srpskom jeziku

Sizdmwpsnvlr3c1enkxabz4af9m

Biber 02, zbirka od 25 priča na temu pomirenja, predstavlja spoj antiratnog aktivizma i književnosti, rečeno je na predstavljanju ove knjige, nastale kao projekt Centra za nenasilnu akciju (CNA) iz Sarajeva i Beograda, održanom u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. Davorka Turk iz CNA naglasila je da je ova mirovna regionalna organizacija posvećena izgradnji trajnog mira u regionu.

- O ratu se govori često, ali se rijetko govori konstruktivno. Pomirenje je stvaranje bolje budućnosti, o čemu svjedoči rast zanimanja prema konkursu za kratku priču, raspisanom u januaru prošle godine, na koji je stiglo 385 priča na albanskom, makedonskom, bosanskom, hrvatskom, crnogorskom i srpskom jeziku, ili 20 posto više nego na konkursu za prethodni Biber - rekla je Davorka Turk.

Spisateljica iz Pule i članica žirija Tatjana Gromača, istaknula je unisonost stavova žirija. Ocijenila je međutim da literatura pomirenju može doprinijeti vrlo malo jer je suočena sa snagom stvarnosti. Qerim Ondozi, prevodilac iz Prištine koji je bio aktivan i u prvom broju ‘Bibera’, naglasio je važnost pisanja o temi pomirenja.

- Kako se mogu pomiriti države, a ne mogu se pomiriti narodi? Zapravo bi se u tom procesu trebao voditi dijalog unutar samih Albanaca, Srba ili nekog drugog naroda, veterana i onih koji su nisu ratovali, kao i onih koji su bili žrtve i onih koji nisu, kako bi se složili što je rat, a što mir - rekao je Qerim.

Srđan Sandić, književni kritičar iz Zagreba, govorio je o konceptu odrastanja uz mržnju i neznanje. Podsjetio je na primjer izložbe o 60-im godinama u kojoj je antifašistička baština bila skupljena u sobu s natpisom ‘propaganda’. Po njegovim riječima, javni prostor je kontaminiran i zapitao se treba li surađivati s onima koji su skloni reviziji historije i veličanju dokazanih negativaca.

Milica Vučković iz Beograda, dobitnica je prve nagradu za priču ‘Jedu ljudi i bez nogu’ o višegodišnjem beogradskom suživotu njene porodice i njenih rođaka iz Like, protjeranih za Oluje.

- Dio izbeglih pohrlio je u nacionalizam i lokalpatriotizam. Postali su npr. gorljiviji Zemunci od onih koji su tamo rođeni. No postoje i ljudi koji žele da se nikom ne ponovi to iskustvo; oni su mirni i ne seju mržnju - rekla je Milica Vučković.

U žiriju su bili Faruk Šehić, Kim Mehmeti i Tatjana Gromača. Drugu nagradu dobila je priča ‘Čiko Zav’, autorice Dženete Rovčanin iz Sarajeva, a treću priča ‘Semejstvovoto na čičko Aki’ (Porodica strica Akija), autorice Anuške Minovske iz Skopja. Zbirka je dostupna na internetskoj stranici (http://biber.nenasilje.org).

Predstavljanje je organizirao pododbor SKD ‘Prosvjete’ iz Zagreba, moderirala je Aneta Lalić iz SNV-a, a u razgovoru je učestvovala i Lejla Kalamujić, spisateljica iz Sarajeva kojoj je u ovom broju ‘Bibera’ objavljena priča ‘Sneg je opet, Snežana’.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više