Kandidati Srpske liste hametice su pobijedili na izvanrednim lokalnim izborima u četiri sjevernokosovske općine s većinskim srpskim stanovništvom. Kosovske vlasti su izbore raspisale četiri mjeseca nakon što su gradonačelnici Sjeverne Mitrovice, Zvečana, Zubinog Potoka i Leposavića podnijeli ostavke prosvjedujući protiv uvođenja dodatnih carina na uvoz robe iz Srbije i BiH. Iako carine u međuvremenu nisu ukinute, Srpska lista čiji su gradonačelnici podnijeli prosvjedne ostavke, ipak je odlučila sudjelovati na izvanrednim izborima kako njihovim bojkotom ne bi vlast prepustila drugim strankama koje su istakle svoje kandidate.
No srpske opozicijske stranke odlučile su bojkotirati izvanredne izbore, a pojedine među njima pozivale su i birače da isto učine, pa su Srpskoj listi svoje protukandidate suprostavile samo dvije albanske stranke – Demokratska partija Kosova (DPK) i Samoopredjeljenje. Kandidati Srpske liste, koja praktično funkcionira kao produžena ruka Vučićevih naprednjaka na Kosovu, pobijedili su s preko 90 posto glasova. Slaveći pobjedu još više su isticali činjenicu da je izlaznost na izvanrednim izborima bila dosta veća nego prije dvije godine na redovnim lokalnim izborima, što, po njihovim tvrdnjama, pokazuje da imaju većinsku plebiscitarnu podršku birača na sjeveru Kosova.
Predsjednik beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić, iako smatra da izbori nisu održani u normalnoj situaciji i nisu bili demokratični, ipak tvrdi da su ‘pokazali da Beograd može da izvede faktičku podelu Kosova’. U izjavi za N1 televiziju Janjić je dodao da ‘Srbija i Srpska lista ne kriju da se ovim nije rešavalo ko će biti gradonačelnik, nego da se pokaže da postoji uticaj i jedinstvo Beograda sa vodećim srpskim faktorom na severu Kosova’.
Stoga ne čudi da su Aleksandar Vučić i njegovi naprednjaci i prije izvanrednih izbora najavili da će se početkom sljedećeg tjedna održati sjednica Narodne skupštine RS-a o Kosovu na kojoj će srpski predsjednik pokazati ‘građanima šta je to što se zaista zbiva, šta je dobro urađeno, šta pogrešno i šta još može da se uradi’. Objavljujući datum održavanja sjednice, predsjednica parlamenta Maja Gojković pozvala je i sve opozicijske zastupnike da sudjeluju u njezinu radu, apostrofirajući zastupnike stranaka okupljenih u opozicijskom Savezu za Srbiju koji mjesecima bojkotiraju rad parlamenta i brojnih lokalnih skupština, jer im je to prilika da javnosti predstave svoje politike o Kosovu. No članice SzS-a redom su najavile da će bojkotirati i tu sjednicu. Kako dio opozicije, pa i pojedini zastupnici SzS-a najavljuju da će se pojaviti u parlamentu, medijski analitičari procjenjuju da bi bojkot parlamentarne rasprave o Kosovu mogao izazvati nove podjele i sukobe u tom dijelu opozicije, pogotovo sada kad su skoro sasvim zamrli višemjesečni opozicijsko-građanski prosvjedi kojima je ponajprije SzS pokušao izazvati krizu vlasti i ishoditi povoljnije medijske i druge uvjete za održavanje parlamentarnih izbora.
Zamiranje prosvjeda već je prouzročilo međusobne optužbe i prozivke između njihovih političkih i građanskih organizatora, ali i repozicioniranje pojedinih stranaka SzS-a kako bi opstale i potrajale u stranačkom političkom sustavu. U desničarskim Dverima došlo je do raskola i izbacivanja iz stranke pojedinih dužnosnika, što je rezultiralo osipanjem i ukidanjem njihova kluba zastupnika. Perjanica SzS-a Dragan Đilas osnovao je svoju stranku, usisavši neke manje članice Saveza, a Demokratska stranka inicirala je svoje ujedinjenje sa Socijaldemokratskom strankom Borisa Tadića i Zajedno za Srbiju Nebojše Zelenovića u jedinstvenu Demokratsku stranku. Tadićeva i Zelenovićeva stranka zapravo su se vratile u DS iz kojega su i nastale u procesu njegova višegodišnjeg cijepanja na male stranke i strančice. I premda im se u medijima nakon ujedinjenja predviđa bolje pozicioniranje u okviru SzS-a, prognoze ne idu dalje od toga da su ujedinjenjem povećali šanse da pređu izborni prag na sljedećim parlamentarnim izborima.
No kako su Vučićevi naprednjaci sazvali parlamentarnu raspravu o Kosovu ne samo odmah nakon što su na izborima sjevernokosovskih gradonačelnika još jednom demonstrirali da se bez njih kosovsko pitanje ne može rješavati, već i pripremajući se za nastavak Berlinskog samita o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, koji su za početak srpnja sazvali Angela Merkel i Emanuel Makron, njezinim bojkotom Savez za Srbiju propustit će šansu da se i europskim liderima predstavi i dokaže kao uvjerljiva alternativa Vučićevoj vlasti.
Lideri opozicijskog SzS-a kao da od Vučića ne vide i ne čuju što se oko njih događa u europskoj političkoj šumi. I dok se oni ovih dana junače i hvale što će bojkotom parlamentarne rasprave još jednom dokazati svoju pravu i navodno jedinu opozicijsku ćud u Srbiji, europski povjerenik za proširenje Johanes Han je, sudjelujući na Bečkom ekonomskom forumu na kojemu se raspravljalo o ‘Novim perspektivama Sjeverne Makedonije’, ponovio da nijedna balkanska zemlja neće biti primljena u članstvo EU-a ako ne riješi svoje bilateralne probleme sa susjedima te naglasio da je Sjeverna Makedonija jedina zapadnobalkanska zemlja koja više nema sporova sa susjedima zbog čega je i stabilnija od drugih. Han stoga zaključuje da je moguće da Sjeverna Makedonija nakon što dobije kandidatski status prestigne Srbiju i Crnu Goru i prije njih postane članica EU jer je za razliku od njih već sada riješila sve svoje bilateralne sporove.
Novost je, međutim, da je Han dodao da je ‘u usporedbi s drugima situacija u Sjevernoj Makedoniji bolja jer se tamo opozicija ponaša kao prava opozicija, konstruktivna je i sudjeluje u parlamentu u političkom životu, na način kako se očekuje u jednoj zreloj demokraciji’. Zbog toga je zaključio da ‘u Sjevernoj Makedoniji postoji i politička stabilnost jer je opozicija spremna na dijalog u parlamentu, što bi želio i drugim zemljama u regiji’. I sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev nije propustio da uz dogovor s Grčkom kao prednost svoje zemlje naglasi da je njegova vlast ‘otvorila dijalog sa opozicijom u traženju rješenja za sve probleme te izgradila društvo u kojem sudjeluju sve manjine u gradnji zajedničkog života’, pa s pravom očekuje da će bez obzira na europarlamentarne izbore vrlo brzo započeti pristupne pregovore s Europskom unijom.
Vjerojatno i u tom grmu leže razlozi zbog kojih sve češće Vučić i naprednjaci pozivaju opozicijski Savez za Srbiju da se vrati u parlament i u njemu pokuša dobiti odgovore na sve zahtjeve koji su izlicitirani na prosvjedima diljem Srbije, pogotovo sada nakon što su objavili da izvanrednih parlamentarnih izbora u ovoj godini neće biti, već će se održati u redovnom roku u proljeće sljedeće godine. No iz Hanovih riječi jasno je da odgovornost nije samo na Vučićevoj naprednjačkoj vlasti, nego i na opoziciji od koje se očekuje da ‘se ponaša kao prava opozicija’, da bude ‘konstruktivna i sudjeluje u parlamentu u političkom životu, na način kako se očekuje u jednoj zreloj demokraciji’.
