Anja Šimpraga, SDSS-ova saborska zastupnica, govorila je u Saboru o sudskim nepravdama s kojima se nose obitelji civilnih žrtava rata. Oni koji su pravdu za ubijene potražili na sudu, inzistirajući na otkrivanju i kažnjavanju ubojica, nakon dugogodišnjih sporova dovedeni su pred apsurdan čin. Umjesto da dobiju nadoknadu štete od države, sinove, kćeri, braću i ostale bližnje nastradalih najčešće se tereti za plaćanje parničnih postupaka. Šimpraga je navela primjer "Milana iz Polače" čija je majka ubijena krajem augusta 1995. Ona je nastradala kao civilna osoba, ubijena je u obiteljskoj kući u Polači po okončanju Oluje.
Počinitelji ovog zločina nisu otkriveni i osuđeni, pa je, s obzirom na tu činjenicu, Milanova tužba za naknadu nematerijalne štete koju je podigao protiv Republike Hrvatske - odbijena.
- Milana se nakon toga tereti za plaćanje parničnog postupka u iznosu od 66.000 kuna. Na taj način on je postao dužnik Hrvatske ne čineći ništa protiv drugih, tek tražeći pravdu za sebe - konstatirala je zastupnica.
Još jedan primjer s kninskog područja. Mile Grubor iz Plavna izgubio je oca i baku dvadeset dana nakon Oluje. Pokrenuo je parnicu za naknadu štete zbog ubijenih članova porodice no zahtjev je odbijen i u cijelosti je morao platiti 35.000 kuna sudskih troškova.
Najnoviji slučaj je onaj Damira Punoša iz Dobropoljaca kraj Benkovca, o kojem smo pisali u prošlom broju Novosti. On je prije dva mjeseca dobio opomenu pred utuženje s Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu. Od njega, njegovog brata i sestre potražuje se podmirenje sudskih troškova u ukupnom iznosu od 109.000 kuna. Njima je u Oluji ubijena majka, bolesna i nepokretna starica. O njenoj sudbini obitelj je saznala tek 2001. godine. Sada se od Damira traži da popuni obrasce o imovini, kako bi se država mogla naplatiti. Kuća im je bila zapaljena i teškom mukom opet su je podigli, rekla je Šimpraga. Punoš je o svom slučaju informirao Srpsko narodno vijeće i potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića.
- Kako nismo dobili odštetu za ubojstvo majke uz tvrdnju da je za to istekao rok od pet godina, a moramo platiti sudske troškove, otpis bi značio bar malo pravde, pogotovo što je država u mnogim slučajevima otpisivala i veća potraživanja. Država za te pare koje od nas traži neće propasti, ali mi hoćemo - rekao je Punoš za Novosti.
Šimpraga je ustanovila da je ovakva sudbina zadesila mnoge druge te da na ovakav način obitelji ubijenih opet prolaze pakao koji su odavno htjeli zaboraviti.
- Zbog činjenice da su vam roditelji ubijeni kao civili, vi ste na određeni način višestruka žrtva. Izgubili ste sudski spor, osporeno vam je pravo na satisfakciju i dužni ste Republici Hrvatskoj nadoknaditi troškove parničnog postupka. Nalazite se u ionako teškoj situaciji, jer ukoliko ne platite ovaj predmetni dug u pozvanom roku, postoji mogućnost da država pokuša naplatiti svoje potraživanje sudskim putem. Ukoliko nemate dovoljno novčanih sredstava na bankovnom računu, vjerovnik može pokrenuti ovršni postupak na vašoj pokretnoj ili nepokretnoj imovini - objasnila je Šimpraga ovršni protokol.
Navela je da su troškovi parničnog postupka i obaveza njihove naknade jedna od posljedica odnosa stranaka u parnici. Ta sudska odluka temelji se na članku 154., stavak 1. Zakona o parničnom postupku. Šimpraga je naglasila da u medijima nikad nisu povedene široke rasprave o ovoj temi. Tek rijetki su izvještavali, suosjećali, rijetki su se borili kako bi ovi zahtjevi bili usvojeni, rekla je.
- Od 121 slučaja koji su analizirani, u kojima su tužitelji u parnicama zahtijevali naknadu nematerijalne štete zbog ubojstva bliske osobe tokom rata, samo je 15 tužbenih zahtjeva usvojeno. Dakle, 86 ih je odbijeno. Tužitelji su uglavnom uspjeli u parnicama kojima je prethodio kazneni postupak pa je utvrđena kaznena odgovornost počinitelja. U slučajevima u kojima su tužbeni zahtjevi povezani, i ako prethodno nije utvrđena kaznena odgovornost počinitelja, tužitelji bi gotovo uvijek gubili parnice. Plaćanjem parničnih troškova, ti ljudi postaju ponovo žrtve. U svjetlu vladavine prava i jednakosti svih pred sudovima, potrebno je donijeti odluku kojom bi se otpisala dugovanja civilnim žrtvama rata – zatražila je Šimpraga. Po njenim riječima, problem je tim i veći jer je određeni broj ljudi već platio spomenute troškove, i to obično ovrhama nad ionako niskim mirovinama.
