Tačno na 80. godišnjicu od ubistva i 110. godišnjicu od rođenja Ivana Gorana Kovačića, u Beogradu je pod etiketom Mostart Jugoslavija, nakon skoro 80 godina, objavljeno je fototipsko izdanje "Jame" sa mapom grafika Ede Murtića i Zlatka Price, koja je tiskana prvi put u partizanskoj štampariji na slobodnoj teritoriji Topuskog, u decembru 1944. godine.
"Štampanje ovog izdanja omogućeno je zahvaljujući jedinom sačuvanom originalnom primerku mape grafika u fascikli presvučenoj padobranskim platnom, koji se kao deo legata jugoslavenskog revolucionara Vicka Krstulovića čuva u Istorijskom arhivu Beograda", rekao je izdavač Dragan Stojković na promociji knjige 8. novembra.
Ova, baš kao i prvobitna mapa, štampana je u tiražu od svega 250 primeraka, ali nisu ove okrugle godišnjice bile povod za ovo izdanje, istakao je Stojković već su razlozi puno dublji:
"Za mene je razlog da se vratimo na osnovna pitanja porekla zla i zašto se to zlo iz 41. – 45. koje je opevao, zašto se ponovilo od '91. do '95. To je za mene ključno pitanje jer Goranova poema je bila u svim školama. Mnogi se sećaju recitovanja 'Jame'. Kako to da se to zlo ponovilo?" upitao se on.
Napravio je i usporedbu sa Danteovim "Paklom", napomenuvši da se u starom svetu znalo da u pakao idu grešnici, a u novom u Jamu idu nevini ljudi – u istu jamu (Golubnjača), nakon ustaškog genocida, četnici bacaju svoje "nedužne komšije, civile, ženu i decu" o čemu je pisao kanadski istoričar, Maks Bergolc ("Nasilje kao generativna sila")“, kako je Stojković pisao u pogovoru za knjigu u listu Danas.
Pjesnik Gradimir Gojer je naglasio da Murtić i Prica nisu samo ilustrirali poemu, već su dali vlastiti doživljaj stravičnog događanja za vrijeme klanja, kao i da su na izložbi u Parizu dobili pohvale i od Pikasa.
Za Gojera je ovo delo, "ne samo dokaz da se u NOB duhovno živjelo, da se držao dignitet duhovnosti i da NOB nije bio nikakav sukob jedne i druge političke opcije nego rat u kom su neljudi ratovali protiv ljudi, protiv humanista i onih koji su željeli da fašizam bude poražen do kraja."
"Svjedočimo da je fašizam vojnički pobijeđen, ali on postoji i danas. Zato smatram da je ovaj pothvat za mene kulturni događaj godine jer se dešava u godinama kad je sve više potpore fašizmu u bivšim jugoslovenskim državicama", zaključio je Gojer.
Dodao je i da ovo fototipsko izdanje "Jame" mora biti inicijalna kapisla za jedan novi antifašizam, jer antifašizam mora trajati citiravši, što je naglasio rečima Čede Kapora, španskog borca: "Fašizam je kao korov. Stalno ga se mora plijeviti." "A kako ga plijeviti? Između ostalog i kroz literaturu. To nije samo literarni i likovni vrhunski doživljaj, to je angažman kroz književnost", naglasio je.
Pravi izazov je dopreti Goranovom poemom do mladih, za koje Svetlana Broz kaže da su jedina nada da se zlo ne ponovi. "Kao kardiologu moj posao je bio da reanimiram ljude kojima je stalo srce. Posle sam došla u situaciju da educiram mlade ljude da imaju srce, a sad sam na kraju životne storije došla u priliku da govorim da jedna veličanstvena poema iz Drugog svetskog rata ima tako važnu ulogu danas, posebno za one koji su u najmanjem broju ovde, a to su mladi", naglasila je dodavši da je nada koju ima u mlade sve tanja jer oni odlaze u inostranstvo shativši da ne žele sa idiotima da provedu život", kazala je..
Za novinara i pisca Tomislava Markovića ovo izdanje "Jame" je značajan događaj za srpsku i postjugoslovensku kulturu, koji postavlja pitanje šta je nama "Jama" danas.
"Novo izdanje "Jame" se pojavljuje u antisvetu koji su izgradili ideološki potomci onih protiv kojih se pesnik borio. Lepo kaže Damir Avdić:
Sanjao sam
Ivan Goran
Jamu kopa
meni kaže
šta se čeka
borba traje
svi u napad
kontrarevolucija je
Tužno je što se novo izdanje pojavljuje u svetu koji je živa negacija njegove i svake druge poezije, zaključio je Marković uz dodatak Dragana Stojkovića: "Izgleda da se svet zaista izokrenuo naopačke."
