"Porodica Plavšić: dokumenta i sećanja" članak je koji otvara novi, drugi ovogodišnji, broj Tragova, časopisa Arhiva Srba u Hrvatskoj. Autorica Irina Subotić s Univerziteta u Novom Sadu prati živote i djelovanje istaknutih članova srpske porodice Plavšić iz Hrvatske od prve polovine 19. do 21. stoljeća. Obitelj je bila pokretač mnogih djelatnosti (industrija, bankarstvo, turizam, znanost) u Hrvatskoj, Jugoslaviji pa i na Siciliji. Njihove različite, često tragične sudbine odraz su turbulentnih zbivanja koja su obilježila 20. stoljeće i koja su dovela i do egzistencijalnih krahova.
Karstolog i novinar Ivo Lučić objavio je članak "Stvarno mislim da je doš'o kraj. Baš ono kraj" o transhumanom stočarstvu na Humskom putu u 21. stoljeću. Takvo je stočarstvo milenijima oblikovalo povijest između mediteranske obale i planina u zaleđu, a uz istočnu obalu Jadrana uglavnom je iščezlo.
Od 2020. do 2022. provedena su istraživanja sezonskog stočarstva na Humskom putu kojega danas održavaju isključivo pripadnici srpske etničke zajednice. Iako je jasno da je takav uzgoj stoke potreban i poželjan, brojke ukazuju da mu prijeti nestajanje. Na Zelengori i Moranama je prije stotinu godina paslo 60.000 ovaca, a prije dvije godine 10.000. Autor upozorava i na posvemašnji nedostatak podrške stočarskim politikama.
Sven Milekić na Srednjoeuropskog sveučilišta objavio je članak "Protiv 'izjednačavanja žrtve i agresora'": stavovi udruga hrvatskih veterana prema Srbima". Autor analizira retoriku i aktivnost veteranskih udruga, na temelju medija i arhivske dokumentacije udruga i državnih institucija, kako bi se pokazalo da su veterani u znatnoj mjeri učinkovito blokirali srpsku manjinu u slobodnom ostvarivanju prava i sloboda u poratnom razdoblju.
O veteranima je u članku "Podrijetlo ratnog veterana: Sukobi, srodnosti i (ponovna) slaganja transnacionalnih identiteta u postjugoslavenskom prostoru" pisao i Charles O. Warner III. sa Sveučilišta u Leuvenu. Autor, uz ostalo, ističe da poboljšana razumijevanja poslijeratnih odnosa veterana mogu utjecati na sudjelovanje u područjima kao što su aktivizmi sjećanja i izgradnja na prostoru bivše Jugoslavije i šire.
Temi UNTAES-a posvetio se Mirko Savković sa Sveučilišta Ludwig-Maximilan iz Münchena u članku "Potencijali i ograničenja iskustva UNTAES- a u kontekstu projekcije hrvatske meke moći pri rješavanje međunarodnih sukoba". Hrvatske je 2020. prvi put obilježila Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja kao spomendan.
Ambiciju da se iskustvo mirne reintegracije podijeli s drugim državama, posebno Ukrajinom, ne prate i strateško planiranje i aktivnosti koje bi otklonile propuste i slabosti i unaprijedilo njene pozitivne aspekte. Hrvatska bi u podjelu iskustva UNTAES-a morala uključiti i organizacije srpske nacionalne manjine koje su tada nastale i na koje je mirna reintegracija imala najdublji utjecaj.
Nenad Grgurica pisao je o carinskim ispostavama na granici Hrvatske i Srbije od 1991. do 1999. godine, a Davor Trlin o Etnizaciji ustavnog prava Bosne i Hercegovine kao produkta odnosa tri politička realiteta.
Objavljeni su i prikazi knjiga i to knjige "Općina Crkveni Bok u Drugom svjetskom ratu – studija slučaja genocida na Srbima u NDH" Milana Radanovića, "Vidimo se sutra – sjećanja na događaje u Pakracu 1990. – 1991. godine" Čedomira Bojčića i "Why Humans Fight? The Socijal Dynamics of Close-Range Violence" Siniše Maleševića.
Cijeli broj dostupan je na Hrčku na ovoj web adresi.
