Doprinos gospodarskih čimbenika raspadu Jugoslavije, osobito ekonomski nacionalizam tema su članka Milice Uvalić koji otvara novi broj Tragova, časopisa za srpske i hrvatske teme Arhiva Srba u Hrvatskoj. Usprkos federalnim mjerama preraspodjele, razlika između razvijenih i nerazvijenih republika se povećavala, a institucionalne reforme, posebno one provedene 1970-ih, doprinijele su jačanju ekonomskog nacionalizma, fragmentaciji tržišta i zatvaranju unutar granica republika i pokrajina. Bez obzira na sve ekonomske probleme, razloge raspada Jugoslavije prvenstveno treba tražiti u političkim problemima, tvrdi autorica, i nemogućnosti postizanja kompromisa u reformiranju jugoslavenske federacije.
Vinko Drača u članku "Nacionalizam pred sudom: uloga povijesnih narativa u procesima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju" piše o diskursima povijesti pred Međunarodnim krivičnom sudom za Jugoslaviju na temelju izvještaja eksperata i transkripata suđenja. Autor analizira prisutnost narativa o tri povijesna fenomena koji su odigrali ključnu ulogu u ratovima u Jugoslaviji. Ideologija nacionalizma, politika sjećanja s osobitim osvrtom na Drugi svjetski rat i sukobljene vizije raspada SFRJ.
Irena Šentevska pozabavila se suvremenom pop-kulturom i njenim utjecajem na hrvatsko-srpske odnose. U članku "Ceca ante portas: turbo-folk u srpsko-hrvatskim odnosima" Šentevska analizira širenje i utjecaj turbo-foka u Srbiji i Hrvatskoj. U Srbiji je turbo-folk postao dominantna forma popularne muzike. U Hrvatskoj je usprkos ratnim traumama i nacionalističkim asocijacijama sa Srbijom prošao put od "provincijskih kafana do elitnih gradskih klubova" i, na koncu, zagrebačke Arene. Turbo-folk kao kamen spoticanja u hrvatsko-srpskim odnosima ima izuzetno vrijedan potencijal kao dijagnostički instrument, zaključuje autorica.
Promjenjiva, nestabilna i nezahvalna društvene pozicija angažiranog intelektualca, na slučaju srpsko-hrvatske suradnje u vrijeme Prvog svjetskog rata i na primjeru Jovana Cvijića prikazana je u članku Sonje M. Dujmović "Naučnik Jovan Cvijić: političar na bosanskohercegovačkoj vjetrometini". Iskorak u sferu politike rezultiraju time da se njegove ideje procjenjuju i u političkoj javnosti, ne samo intelektualnoj i znanstvenoj zajednici, i to onoj koju je vodila dominantna i najagresivnija politička struja.
Objavljena su i dva eseja. Todor Kuljić u "Samorazaranju ili samoobnovi kapitalizma" razmatra može li doći do samoubojstva kapitalizma, odnosno jesu li režimi kao što je suvremeni neoliberalizam osuđeni na spontano urušavanje zato što nema opasnosti koja bi ih tjerala na umjerenost. "U raskoraku: Srbi u Hrvatskoj u dnevniku Milovana Đilasa 1989 – 1995." Mladena Mrdalja osvrt su na Đilasovu knjigu "Raspad i rat : dnevnik 1989 – 1995."izvorno objavljenu prije dvije godine u Beogradu. I u ovom broju objavljeni su prikazi knjiga. Cijeli broj dostupan je za čitanje na poveznici https://hrcak.srce.hr/broj/24689
