Spasavanje savskih žrtava od zaborava i negiranja: historija i sećanje na poslednje ustaške zločine u Sisku Jovana Byforda s Open Universityja, Milton Keynes uvodni je članak novog broja časopisa Tragovi kojeg objavljuje Arhiv Srba u Hrvatskoj. Autor istražuje masakr počinjen na obali Save 4. svibnja 1945. godine, uoči povlačenja ustaša iz Siska. O samom događaju do sada nije objavljen ni jedan istraživački rad, a memorijalizacija je praćena nedostatkom interesa za identitet žrtava i način njihova stradanja.
Byfordov je članak pokušaj da se prvi put odgovori na ključna pitanja o tome tko su žrtve, koliko ih je bilo i zašto su stradale. Istraživanje je važno i zbog toga što još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća postoje spekulacije o tome da tijela pronađena na obali Save nisu žrtve ustaškog masakra već partizanskih osvetničkih ubojstava nakon oslobođenja Siska, a ta je revizionistička interpretacija dobila na snazi u Hrvatskoj devedesetih godina.
Filip Škiljan s Instituta za migracije i narodnosti i Hrvoje Volner s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku u članku "Identitet i sjećanje – Srbi u donjomiholjačkom kraju" pišu o doseljavanju Srba u donjomiholjački kraj, osobito u Kućance i Kapelnu već u 17. stoljeću. Osim toga, obrađuju i kolonizaciju nakon Prvog svjetskog rata, stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu, posebno masovna prekrštavanja, organizirano prisilno iseljavanje i fizičke likvidacije. Također je obrađeno i razdoblje socijalizma, a poseban dio posvećen je posljednjem ratu kada su Srbi tog kraja bili izloženi različitim pritiscima i represalijama.
Sava Mrkalj je zbog svoje azbučne reforme nezaobilazna osoba kulturne povijesti, a o njemu pišu Virna Karlić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sanja Šakić iz Srpskog narodnog vijeća. Rad "Trista čuda i trista jauka: život i djelo Save Mrkalja" prikazuje tog tog srpskog filozofa,, filologa i književnika. Mrkalj je iznimno darovit i obrazovan intelektualac, poliglot, ali i osobenjak čiji su život obilježili sukobi, neimaština, bolest. Obrađeni su njegova kratka biografija, te prikaz njegovih filoloških doprinosa i književnog stvaralaštva.
"Praxis škola i feminizam: marksisitički humanizam i nevolje s rodom" tema je koju je obradila Ankica Čakardić sa zagrebačkog Filozofskog fakuleta. Autorica je filozofiju praxisa nastojala dopuniti feminističkim čitanjem. Postavlja pitanje zašto je u deset godina časopisa radove u njemu objavio mali broj autorica, ali i analizira i rijetke objavljene eseje koji su bliski filozofsko-rodnoj problematici. Posebno se predstavlja filozofija Blaženke Despot.
Lino Veljak objavio je članak u povodu 30. obljetnice smrti istaknutog filozofa Gaje Petrovića, Boris Pavelić o neobjavljenim rukopisima Slavka Goldsteina u Arhivu Srba u Hrvatskoj, a Petra Belc Krnjaić o filmskom otajstvu Vlade Petrića.
