Iscrpljujuća upravljačka opsada pod kojom se mjesecima nalaze narodna kazališta u Rijeci i Splitu dobila je novi, po sadržaju očekivani, ali po implikacijama zasad potpuno nejasan element zapleta. Nakon što su pripadajuća gradska vijeća usvojila prijedloge razrješenja intendanata Srećka Šestana i Marina Blaževića, ministrica je, u skladu s vlastitim najavama, odbila potvrditi njihove odluke. Kako je preneseno u priopćenju Ministarstva kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek smatra "da su poslane odluke i obrazloženja gradskih vijeća o razrješenju intendanata vrlo štura i neargumentirana" te upozorava da se "posebno u predmetu HNK-a Split nije postupilo sukladno Zakonu o ustanovama kao ni Zakonu o kazalištima", odnosno da "nedostaje precizno, konkretnim materijalnim dokazima pravno argumentirano obrazloženje".
O čemu se tu proceduralno radi? Prema aktualnom Zakonu o kazalištima, postupak imenovanja i razrješenja intendanata nacionalnih kazališta sadrži jednu neobičnost u obliku finalnog osigurača, odnosno diskrecijskog prava resorne ministrice da odbije odluku koju predlažu kazališna vijeća, a potom izglasavaju lokalna predstavnička tijela (gradska vijeća). To u teoriji znači da je odlučivanje o upravljačkoj sudbini ustanova koje jedu daleko najveće udjele lokalnih proračuna za javne potrebe u kulturi – u Splitu, primjerice, oko 40 posto! – formalno centralizirano. Osnovni problem je što zakonska praznina koja okružuje ovo ministričino pravo ostavlja potpuno otvorenim što se događa u situaciji u kojoj dolazi do razilaženja lokalnog stava i stava "centrale". Najveći problem događa se upravo u slučaju odbijanja razrješenja, kada su u međuvremenu potvrđena imenovanja v.d.-a intendanta, što može doći do upravljačke paralize u slučaju da lokalne vlasti odbiju ispoštovati ministarsku (samo)volju – paralize za koju ne postoji jasno formalno razrješenje.
Osnovni problem je što zakonska praznina koja okružuje ovo ministričino pravo ostavlja potpuno otvorenim što se događa u situaciji u kojoj dolazi do razilaženja lokalnog stava i stava "centrale"
Što se tiče HNK-a Split, istaknuti HDZ-ov kulturnjak Šestan je na njegovo čelo došao za vrijeme Andre Krstulovića Opare, nakon višemjesečnih problema s provedbom izbora novog intendanta. No, s promjenom vlasti i dolaskom novog Kazališnog vijeća početkom ove godine, situacija za Šestana postaje nepovoljna. Njegovo programsko i financijsko izvješće odbijeno je na 3. sjednici KV-a u ožujku, uz obrazloženje da je došlo do znatnih odstupanja od zadanih programskih okvira, da bi se potom u medijima problematizirao i aneks ugovora koji je Šestan potpisao s ravnateljem Opere Jurom Bučevićem, garantirajući mu ostanak na radnom mjestu dirigenta po isteku mandata, zbog čega je Marina Vujičić dala ostavku na mjesto ravnateljice Drame. Rasprava o Šestanovim izvješćima na gradskoj je razini zapela u krizi lokalne vlasti i izbornoj pauzi – na posljednjoj sjednici prošlog saziva Gradskog vijeća je srušen kvorum, zbog čega navedena točka nije došla na red za glasanje. Priča je aktualizirana odmah nakon izbora, u kolovozu, kada GV konačno odbija usvojiti izvješća, a sredinom rujna i potvrđuje prijedlog o Šestanovom razrješenju.
U slučaju HNK-a Ivana pl. Zajca, problemi s radom pod Marinom Blaževićem rastežu se unatrag nekoliko godina. Primjerice, kako je prenio Novi list, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović je 2019. godine protiv intendanta podigla "tužbu za zaštitu dostojanstva", koju je kasnije, međutim, povukla. Godine 2020. je pak Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela kritizirao Blaževićevu naviku da daje solidnu količinu autorskog prostora samome sebi te da taj besplatni angažman predstavlja kao vlastiti "poklon" Kazalištu i Gradu a ne, primjerice, kao oduzimanje prostora nezavisnim umjetnicama za rad. Otkako je Gradsko vijeće Grada Rijeke u svibnju ove godine odbilo Izvještaj o radu HNK Ivana pl. Zajca za 2021. godinu, u javnosti se ne prestaju gomilati prozivke na Blaževićev račun. Između ostalog, uz privatizaciju Kazališta za vlastitu autorsku promociju, prigovara mu se osiguravanje ostanka u Kazalištu kroz ugovorne odredbe slične onima koje je Bučević dobio u Splitu te angažman u okviru projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture bez suglasnosti Kazališnog vijeća, u suprotnosti s Pravilnikom o radu HNK Ivana pl. Zajca. Osim toga, nekoliko je suradnica i suradnika javno iznijelo optužbe protiv Blaževića za mobing.
Usprkos potpori SDP-ovog gradonačelnika Marka Filipovića i ministrice Obuljen Koržinek, Blažević je smijenjen na sjednici 22. rujna, a za v.d.-a je izabran član Kazališnog vijeća Bojan Šober. I u splitskom i u riječkom slučaju jasno je da su odbijanjem izvješća o radu za prethodnu godinu ispunjeni zakonski preduvjeti za smjenu intendanata. Međutim, ministrica je svoj zanimljiv odnos prema proceduri pokazala ne samo kroz oštro svrstavanje na Šestanovu i Blaževićevu stranu tijekom zadnjih mjeseci nego i otvorenom najavom da će prijedloge njihove smjene odbiti i prije nego što su izglasani na gradskim vijećima. Član Kazališnog vijeća HNK-a Ivana pl. Zajca Zvonimir Peranić posebno je apostrofirao takvo ministričino postupanje, smatrajući da je riječ o "fascinantnom ignoriranju predstavnika građana koji ta kazališta financiraju". Peranić ističe kako čitav proces oko Blaževićeve smjene pokazuje kako i ministrica, i gradonačelnik, i sâm intendant imaju jednak odnos prema Kazališnom vijeću, koje ignoriraju i smatraju nepotrebnim. Primjerice, Peranić navodi kako je gradonačelnik pokrenuo nadzor rada HNK-a Ivana pl. Zajca pri resornom Ministarstvu, a da Kazališno vijeće nije ni informirao da je nadzor pokrenut, proveden te nije dostavio izvještaj o njegovim rezultatima. Peranić podsjeća i na sporne prakse kojima se tijekom Blaževićevog mandata ugrožavala neovisnost prethodnih sastava Kazališnog vijeća, poput angažiranja bivše predsjednice Zrinke Kolak Fabijan kao glumice na predstavi u intendantovoj režiji. Kako ističe, aktualni je sastav Vijeća, neovisan o Blaževiću, počeo propitivati intendantove ugovore, što je bilo ključno u razvoju postupka njegove smjene. Komentirajući posljedice ministričine odluke da odbije prijedlog Blaževićevog razrješenja, Peranić smatra kako ministrica ne može spriječiti stupanje Bojana Šobera na mjesto v.d.-a, što sugerira da Kazališno vijeće HNK-a Ivana pl. Zajca ne namjerava popustiti u ovoj proceduralnoj pat-poziciji.
Odgovarajući pak na ministričine tvrdnje kako su pojašnjenja smjene intendanata bila štura i neargumentirana, Kazališno vijeće HNK-a Split u svojem priopćenju ističe kako je "još u travnju dostavilo svoje razloge za neusvajanje Programskog i financijskog izvješća te detaljnu analizu realiziranog, odnosno nerealiziranog programa u 2021. godini". Kako napominju, "promjene se nisu, kako je u javnosti implicirano, dogodile samo u odnosu na četverogodišnji plan iz 2018. godine, već su se dogodile i u odnosu na plan rada za 2021. godinu koji je predložen kad se dobro znalo da traje epidemija koronavirusa". U tom smislu, upozoravaju da je u 2021. godini realizirano "samo 47,5 posto programa, što je najmanji prosjek svih nacionalnih kazališta u Hrvatskoj u istom periodu", što ih navodi na zaključak da su "sredstva koja je osigurao Grad Split trošena nenamjenski, bez dozvole Grada i bez dozvole Kazališnog vijeća". Kao i kolege iz Rijeke, prozivaju ministricu Obuljen Koržinek zbog vršenja javnog pritiska na Kazališno i Gradsko vijeće najavama da će odbiti pokušaj Šestanove smjene. Konačno, komentirajući ministričino protivljenje smjenama intendanata, u splitskom Kazališnom vijeću se pitaju: "Zašto je u Zakonu predviđena mogućnost razrješenja intendanta prije isteka mandata, ako ne baš zato da bi se kazalište zaštitilo od ovakvih praksi?"
Nažalost, situacija u kojoj se sada nalaze splitski i riječki HNK samo će produbiti kontinuirane probleme s upravljanjem u kojima se ove institucije nalaze. Unatoč beskompromisnom nastupu, ministrica svojom odlukom nipošto nije u potpunosti prebacila odgovornost na "neposlušna" kazališna i gradska vijeća: u najmanju ruku, problem centralizacije odlučivanja u kulturi isuviše je ozbiljan da bi smjela kategorički ignorirati odluke na lokalnoj razini, što god mislila o načinu na koji su donesene.
