Novosti

Politika

Nema pravde za Sahravije

Španjolska vlada socijaldemokrata Pedra Sáncheza podržala je marokanski plan o autonomiji Zapadne Sahare. Madrid je tako učinio radikalan zaokret u politici prema neriješenom statusu svoje nekadašnje kolonije

Large internacionala  jerko

El Aaiún, najveći grad Zapadne Sahare (foto Wikipedia)

Španjolska vlada socijaldemokrata Pedra Sáncheza podržala je marokanski plan o autonomiji Zapadne Sahare, koji je ministar vanjskih poslova José Manuel Albares 18. ožujka opisao kao "najozbiljniju, realističnu i vjerodostojnu osnovu" za rješavanje sukoba oko tog područja. Madrid je tako učinio radikalan zaokret u politici prema neriješenom statusu svoje nekadašnje kolonije. Dosad je zagovarao rješenje u skladu s rezolucijama Ujedinjenih naroda, koje podrazumijevaju samoodređenje etničkih Sahravija. Španjolska i Maroko oko tog pitanja često su se sukobljavali. Rabat je 2021. povukao ambasadora zato što se Brahim Gali, vođa Fronte Polisario koja zastupa Sahravije i nadzire oko petine spornog područja, liječio u španjolskoj bolnici. Maroko je sada pozdravio "konstruktivne komentare" koji otvaraju "jasan i ambiciozan" put za poboljšanje odnosa.

Španjolska se povukla iz Sahare 1975. te je Polisario naredne godine proglasio Saharsku arapsku demokratsku republiku. No po španjolskom povlačenju uslijedila je invazija Maroka i Mauritanije. Rabat je do 1991. uz pomoć Francuske i Sjedinjenih Država okupirao 80 posto spornog teritorija i brutalno prognao velik dio stanovništva. Tada je UN dogovorio primirje i referendum o statusu, uključujući i opciju nezavisnosti. Maroko je uporno sabotirao održavanje referenduma i naseljavao vlastite građane, pa su Sahraviji postali manjina u vlastitoj zemlji. SAD je odlukom Trumpove administracije 2020. postao prva zapadna zemlja koja je eksplicitno poduprla marokanske pretenzije na područje većem od četvrt milijuna kvadratnih kilometara. Sada je taj stav poduprla i bivša kolonijalna metropola, a 21. ožujka tu je odluku pozdravila Nabila Massrali, glasnogovornica šefa diplomacije Europske unije Josepa Borella.

Riječ je o skandaloznom kršenju međunarodnog prava. Međunarodni sud pravde je 1975. presudio da Sahraviji imaju pravo na samoodređenje, a UN je to potvrdio te se teritorij do danas smatra posljednjom afričkom kolonijom. U Zapadnoj Sahari se, pisali su 2010. stručnjaci Stephen Zunes i Jacob Mundy, na kocki nalazi čitav međunarodni poredak: "Ako Vijeće sigurnosti neće mrdnuti prstom da pomogne najnenastanjenijoj zemlji svijeta, kakva je nada za ostatak globusa?" Potez Madrida oštro su osudili Polisario, Alžir, koji od početka podupire borbu Polisarija te španjolske nevladine organizacije, proglasivši ga "novom izdajom sahravijskog naroda". Odluka bi mogla izazvati tenzije u vladajućoj koaliciji, jer ljevičarski Podemos podupire Sahravije. Inače, SADR su u jednom trenutku priznavale 84 članice UN-a, uključujući i Jugoslaviju. Približno polovina je u međuvremenu povukla priznanje, no zemlja je i dalje članica Afričke unije.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više