Povodom Međunarodnog dana borbe protiv ekstraktivizma "Eko put" iz Bijeljine organizovao je na Pavlovića mostu performans i protest "Na Drini akcija". Time su ukazali na posljedice nekontrolisanog, višedecenijskog vađenja šljunka iz Drine i na moguće zagađenje vode uslijed ekstrakcije i prerade litijuma u slučaju oživljavanja projekta ‘’Jadar’’ i projekta ‘’Lopare’’.

Rijeka Drina je naročito ugrožena zbog nekontrolisanog i bjesomučnog vađenja šljunka, prekrajanja njenog korita onako kako odgovara eksploatatorima, a zbog suše koja traje već predugo podzemne vode se povlače u dubine, poručili su organizatori.

-Nama ostaje da se upitamo da li će Semberija ostati bez vode. Došlo je vreme da dignemo glas za spas reke Drine, za spas čitavog drinskog ekosistema koji je ugrožen ljudskim uticajem. Pozivamo vlasti u Srbiji, Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini da uspostave kontrolu nad koritom i obalama reke Drine, da zaustave pojedince i preduzeća koji nelegalno i nekontrolisano uništavaju reku vađenjem šljunka i da javne institucije Vode Srpske i Vode Srbije počnu da upravljaju vodama odgovorno i kontrolisano – poručuju organizatori.

Snežana Jagodić Vujić iz udruženja "Eko put" kaže za Novosti da svi koji žive na tom području dijele ovo zajedničko dobro bitno po biološki opstanak.

-Nova i stara opasnost može imati nesagledive posledice. U Srbiji je u toku proces oživljavanja projekta "Jadar", otvaranja rudnika litijuma u dolini Jadar, a dolina Jadra je povezana sa Drinskim slivom i rekom Drinom. Posledice velikih poplava od pre deset godina to potvrđuju, kao što je bilo pucanje brane od jalovišta. Posledice su se mogle osetiti i u Semberiji – kaže Jagodić Vujić.

Semberija je suočena sa dvije velike opasnosti: iz Republike Srpske prijete geološka istraživanja litijuma, nikla, broma i kobalta na Ozrenu i na Majevici, a iz Republike Srbije joj prijeti i eksploatacija litijuma i bora na Jadru.

-Semberija koja je žitnica ovog regiona, a verovatno i šire, ugrožena je tako iz svih pravaca. Ovim protestom želimo da skrenemo pažnju i na neophodno upravljanje šljunčarenjem na Drini, upravljanje vodotokom reke, a isto tako i na drugu veliku opasnost po reku Drinu i njen sliv. Svi koji žive na ovom području, i sa leve i sa desne strane Drine, svesni su tih problema i žele da se taj glas čuje – kaže Snežana Jagodić Vujić iz udruženja Eko put Bijeljina.

Neformalna grupa građana "Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj" u protekle četiri godine vodi borbu za uređenje vodotoka u Republici Srpskoj. Bore se protiv nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka. Utvrdili su da u zakonski uređenoj oblasti u nadležnom ministarstvu i Javnoj ustanovi "Vode Srpske" ne postoje izvještaji, zapisnici i drugi tragovi koji bi ukazivali na postojanje kontinuiranog upravljačkog mehanizma mjerenja i monitoringa izvađenih količina riječnog materijala i njihovog upoređivanja sa obračunatim i naplaćenim naknadama.

-Nadležne institucije ne vrše kontrolu, super analizu i reviziju, prihvatajući sistem samoprijavljivanja izvađenih količina od privatnih preduzetnika nadležne institucije lišavaju sebe obaveze da organizuju kontinuirani javni stručni i tehničko-tehnološki nadzor nad vađenjem materijala iz vodotoka i zbog toga ne mogu imati pouzdane i tačne informacije o stanju riječnih nanosa u vodotocima i stvarnim efektima - kažu iz ove neformalne građanske grupe za Novosti.

Aktivisti smatraju da ovakvom praksom Vlada RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Vode Srpske proces vađenja materijala iz vodotoka otuđuju od sistema uređenja korita, tako da se vađenje materijala iz vodotoka odvija po pravilima koji su više karakteristični za komercijalne eksploatacione djelatnosti nego za komunalne.

-Njihovi nalazi, a to su konstatacije i Glavne službe za reviziju javnog sektora u RS da je vađenje materijala iz vodotoka vršeno na sprudištima koja su bila najprofitabilnija za poslovne subjekte, kao i na onim lokacijama gdje su riješeni imovinsko-pravni odnosi na priobalnom zemljištu i prilaznim putevima, značajan dio riječnih korita i sprudišta, malih vodotoka i kanala nisu bili obuhvaćeni aktivnošću čišćenja materijala. Privredni subjekti angažovani po ugovorima su po pravilu čistili samo komercijalni materijal, prilikom čega su prosijavali materijal na sprudištu i ostavljali u rijekama manje profitabilne frakcije. Mulj i nekomercijalni riječni nanos uglavnom nisu čišćeni – poručuju iz Neformalne građanske gruope.

Aktivisti iznose stav da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Vode Srpske nemaju jasnu viziju i konkretna operativna rješenja za sveobuhvatno čišćenje komercijalnih i nekomercijalnih riječnih nanosa iz vodotoka, a vađenje materijala ima tretman komercijalne djelatnosti.

Ljubinko Đurić, projekt koordinator Centra civilnih inicijativa u Bosni i Hercegovini kaže za Novosti da su riječna korita ugrožena, kao i priobalja i zemljište u blizini obala rijeka, te da stanovništvo plaća danak neuređenosti oblasti upravljanja voda u ovom entitetu.

-Posebno je to sa devastacijama izraženo u vodotocima rijeka Bosne i Drine, a jedan od načina da se iskaže nezadovoljstvo načinom upravljanja vodotocima je i performans kod "Pavlović mosta" na rijeci Drini. Konkretno u ovom slučaju je drastično smanjen dotok vode u bazene iz kojih se vodom snabdijevaju gradski vodovodi. Smanjenje nivoa vode za više metara je razlog za brigu i reagovanje nadležnih, ali oni nikako da se sjete da trebaju reagovati pa ih i na ovaj način podsjećamo na to. Podsjećamo ih i da samo za nelegalnu eksploataciju šljunka u vodotoku Bosne ima kod pravosuđa sedam optužnica tužilaštva koje su potvrđene kod sudova, a za vodotok rijeke Drine četiri, koje su tako potvrdili nadležni sudovi, a ti predmeti se još vode da su u radu, odnosno nisu riješeni - kaže Đurić za Novosti.