Protiv Arundhati Roy, jedne od najpoznatijih indijskih književnica i aktivistkinja, te kašmirskog stručnjaka za ljudska prava Sheikha Showkata Hussaina pokrenut je sredinom listopada sudski proces zbog "govora mržnje", "remećenja društvene harmonije" i "pobune".
Budući da je za pokretanje takvog postupka prema indijskom kaznenom zakonu potrebno prethodno odobrenje izvršne vlasti, to je učinio guverner New Delhija Vinai Kumar Saxena.
Optužbe protiv Roy i Hussaina ne odnose se, međutim, ni na kakve recentne događaje već je u pitanju ponovno aktiviranje optužnice iz 2010. prema kojoj su Roy, Hussain i još dvije osobe koje su u međuvremenu umrle – jedan kašmirski politički aktivist i jedan sveučilišni profesor iz New Delhija – bili optuženi da su na konferenciji održanoj te godine zagovarali neovisnost Kašmira.
Konferencija je bila naslovljena "Azadi – jedini put naprijed", pri čemu riječ "azadi" znači sloboda i koristi se kao slogan kašmirskog pokreta za neovisnost.
Iako je indijska vlada obećala da će ukinuti zakon o pobuni zbog političkih zloupotreba, između 2014., kada je Modi došao na vlast, i 2019. upotrijebljen je 326 puta protiv njegovih političkih protivnika
Sjeverna indijska država Jammu i Kašmir predmet je teritorijalnog spora između Indije i Pakistana još od kraja četrdesetih godina, odnosno ukidanja britanske kolonijalne vladavine na tom području. Upravljanje pokrajinom tada je podijeljeno između Indije, Pakistana i manjim dijelom Kine, pri čemu prve dvije države polažu pravo na cijeli kašmirski teritorij.
Zbog toga su većinski hinduska Indija i muslimanski Pakistan u dva navrata zaratili, a nasilje niskog intenziteta traje do danas. Vlada indijskog premijera Narendre Modija 2019. godine donijela je odluku o ukidanju ustavne odredbe koja je bila na snazi još od 1949., a kojom je Kašmiru garantiran određeni stupanj političke autonomije. Ukidanjem te ustavne odredbe omogućeni su veća kontrola New Delhija nad spornim teritorijem, ali i postupne demografske promjene u korist hinduskog stanovništva u toj jedinoj većinski muslimanskoj indijskoj državi.
Indijska književnica Arundhati Roy 1997. dobila je Bookerovu nagradu za roman "Bog malih stvari", nakon čega je napisala niz eseja u kojima je za indijsku političku kastu ustvrdila da joj "jedna ruka rasprodaje nacionalne resurse, dok druga, kako bi s toga skrenula pozornost, dirigira zavijajućim zborom kulturnog nacionalizma".
U rujnu ove godine, mjesec dana prije pokretanja optužnice, Roy je u Švicarskoj primila Evropsku nagradu za najbolji esej, i to u povodu francuskog prijevoda eseja koji govori upravo o Kašmiru, a objavljen je pod naslovom "Azadi – Liberté, fascisme, fiction".
Na web stranici Fondacije Charles Vellion, koja od 1975. dodjeljuje tu nagradu, nalazi se obrazloženje u kojem su ulomci iz tog teksta u kojima, referirajući se na hinduski nacionalizam vladajuće stranke Bharatiya Janata Party (BJP), Roy piše i sljedeće: "Znamo što se dogodilo u Evropi kada je organizacija sa sličnom ideologijom nametnula svoju vlast prvo u jednoj državi, a potom i tražila za sebe Lebensraum ("životni prostor"). Znamo i da se to dogodilo zato što se ostatak svijeta nije obazirao na rana upozorenja od strane onih koji su vidjeli i čuli dovoljno da bi znali što slijedi. Možda ta upozorenja nisu zvučala dovoljno izbalansirano i odmjereno maskulinom anglosaksonskom svijetu, sumnjičavom prema svakom otvorenom izražavanju zabrinutosti ili emocije."
Sporna konferencija zbog koje se protiv Roy sada diže tužba zbog pozivanja na pobunu održana je u New Delhiju šest mjeseci nakon što su se u Kašmiru ponovno rasplamsali protesti i vojno nasilje zbog incidenta u kojemu su indijski vojnici ubili troje civila i kasnije tvrdili da su u pitanju teroristi iz Pakistana. Prijavu protiv Roy i ostalih podnio je jedan hinduski nacionalist iz Kašmira, no optužnica je mirovala 13 godina, sve dok je ponovno nije aktivirao guverner New Delhija Saxena, inače biznismen i vodeći advokat indijskog korporativnog sektora.
Akcija vlade protiv Roy dogodila se pak samo nekoliko dana nakon niza racija koje je policija provela u domovima i uredima više od stotinu novinara i istraživača diljem zemlje. U racijama su sudjelovale stotine policajaca, a uhapšeni su osnivač i glavni urednik portala Newsclick Prabir Purkayastha i Amit Chakravarty, koji se inače bave i zdravstvenom sustavom i demokratizacijom autorskih prava u znanosti i tehnologiji.
Kako objašnjava Vijay Prashad, indijsko-američki povjesničar i novinar čiji je istraživački institut Tricontinental također bio meta racija, dvojac s portala Newsclick u policiji su ispitivali o izvještavanju o temama kao što su protesti farmera, antimuslimansko nasilje i odgovor vlade na pandemiju Covida-19. Redakcija portala Newsclick zapečaćena je, a dvoje uhapšenih optuženi su za kaznena djela koja se odnose na govor mržnje i urotu.
Pokriće za racije i hapšenja novinara, piše Prashad, navodno je opsežni istraživački tekst koji je u kolovozu objavljen u New York Timesu, a u kojemu se tvrdi da Newsclick, zajedno s nizom drugih ljevičarskih organizacija i medija u brojnim državama, financira vlada Kine. Prema navodima američkog dnevnika, Kina to radi preko fondacija američkog tehnološkog mogula i donatora ljevičarske provenijencije Nevillea Royja Singhama, sve u cilju propagiranja svojih političkih interesa. Odvjetnici Newsclicka tvrde, međutim, da ne postoje nikakvi dokazi da je portal primao donacije od ijedne strane vlade, pa tako i kineske, te da, čak i da je, to ne bi predstavljalo kazneno djelo za koje ih se tereti.
Prashad piše da je portal zapravo kolateralna žrtva napada vlasti na opozicijski Indijski nacionalni kongres, odnosno njegovog predsjednika Rahula Gandhija. Gandhi je diljem zemlje vodio kampanju protiv Modija u kojoj ga je optužio za koruptivnu povezanost s jednim od najbogatijih indijskih industrijalaca, Gautamom Adanijem. Modijev BJP, tvrdi Prashad, iskoristio je tekst iz New York Timesa kako bi Ghandija povezao s Newsclickom, odnosno američkim ljevičarskim donatorom Singhamom i tako ga kompromitirao, a novinari su stradali u procesu.
Nakon ovog udara vlasti na medije pred Novinarskim klubom u New Delhiju održana je konferencija za štampu kojoj je prisustvovala i Arundhati Roy, rekavši da je cilj Modijevog BJP-a "promijeniti prirodu republike" te da, ako BJP ponovno pobjedi na izborima iduće godine, "Indija više neće biti demokracija."
Okupljeni novinari i odvjetnici rekli su i da je Indija već godinama u slobodnom padu na ljestvici medijskih sloboda indeksa World Press Freedom, gdje je trenutačno na 161. mjestu među 180 zemalja svijeta.
Zakon o pobuni, na kojemu se temelji optužnica protiv Roy i Hussaina, jedan je pak od niza zakona naslijeđenih još iz doba britanske kolonijalne vladavine. Iako je vlada obećala da će ga ukinuti zbog političkih zloupotreba, između 2014., kada je Modi došao na vlast, i 2019. godine protiv njegovih političkih protivnika upotrijebljen je 326 puta.
