Prisilan rad djece, rukovanje pesticidima, zdravstveni problemi - samo su neka od obilježja businessa as usual indijskih farmi pamuka, ako je suditi prema istraživanju koje je početkom ove godine objavila američka nevladina organizacija Transparentem.

Između juna 2022. i marta 2023. nekoliko članova organizacije istraživalo je 90 farmi pamuka u saveznoj državi Madja Pradeš u Indiji, zemlji koja je drugi najveći proizvođač ove sirovine na svijetu. U tom su periodu obavili oko 200 intervjua s radnicima i vlasnicima farmi.

Njihovi nalazi pokazuju da se gotovo polovica farmi koristi prisilnim radom (čitaj: robovima), a mnogi od prisilnih radnika i radnica su djeca. Istražitelji su dokumentirali slučajeve djece mlađe od 14 godina koja su radila na farmama pamuka unatoč tome što indijski zakoni to zabranjuju.

Neka su djeca radila zajedno s roditeljima kako bi otplatila obiteljske dugove, neka su izostajala iz škole kako bi radila, neka su bila izložena zdravstvenim rizicima zbog rukovanja pesticidima ili rada na farmama nakon prskanja pesticidima. Neka su zbog izloženosti pesticidima imala respiratorne probleme, mučnine i iritacije kože.

Iz organizacije naglašavaju kako ekonomske teškoće tjeraju mnogu djecu da napuste školu kako bi uzdržavali svoje obitelji, čime se ciklus izrabljivanja i siromaštva nastavlja. Cjelokupna infrastruktura radne snage na farmama pamuka postavljena je krajnje izrabljivački - radnici tj. robovi plaćeni su 200 rupija dnevno (oko 2,30 američkih dolara), pa se mnogi zadužuju kod svog šefa, koji im nudi zajam da pokriju osnovne ekonomske potrebe.

S vremenom gazde zapošljavaju cijele obitelji, uključujući djecu, kako bi radnici podmirili zajmove. Ne mogu prijeći raditi na drugu farmu i prepušteni su na milost i nemilost vlasnika farme na kojoj se inicijalno "zaposle".

Izvješće Transparentema otkriva i jake veze između tih farmi i nekoliko velikih tvornica pamuka. Većina tih tvornica diči se da su održivi dobavljači pamuka: Pratibha Syntex (najveći dobavljač organskog pamuka u Indiji), Remei Group i Maral Overseas, između ostalih.

Detaljno se opisuje koliko se velikih dobavljača u Indiji hvali da je njihov pamuk "čist", dok paralelno postoje dokazi ne samo o korištenju pesticida i drugih toksičnih proizvoda, već o brojnim prisilnim radnicama i radnicima koji pamuk beru, od kojih su mnogi djeca. Nije dovoljno da pamuk bude organski ako ga beru djeca ili neplaćeni radnici, to je jasno, ali u previše slučajeva čak ni organski pamuk zapravo nije organski.

A ako i jest, njegov proces proizvodnje skriva nelagodne eksploatacijske činjenice koje tvrtke žele zadržati tajnima. Globalno po pitanju prisilnog rada najgore kotiraju tekstilna industrija, građevinarstvo i branje pamuka. Indija je pritom drugi najveći proizvođač pamuka, iza Kine. U tom sektoru ropstvo opstaje, iako se geografski položaji tvornica mijenjaju, a vlasnici pokušavaju ostati skriveni od očiju javnosti. Lanac opskrbe zatrpan je beskrajnim posrednicima koji iskrivljuju i zanemaruju stvarnost, kako bi se troškovi proizvodnje održali što nižima.

Transparentem je povezao ispitivane farme s opskrbnim lancima tri dobavljača povezanih sa 60 svjetskih brendova. O stravičnim su praksama na farmama pamuka izvijestili sve brendove za koje su pronašli da surađuju s tim tvornicama i pozvali ih da prekinu suradnju. Neki, poput Inditexa ili H&M-a, zbog velike su reputacijske ugroze prestali surađivati ​​s tim dobavljačima i pridružili se Udruzi poštenog rada (FLA), koja je započela praksu praćenja radnih odnosa na farmama u Madja Pradešu.

Međutim, mnoge kompanije su se na njihovo izvješće oglušile i još uvijek nisu poduzele ništa. To su redom: Anglo Global Property (Peacock's), Bluestem Brands, Chico's, Cracker Barrel, Gerry Weber, Greenpeace Media, Gulf Marketing Group, Kindred Bravely (Akerson Enterprises), Laura's Shoppe (Laura Canada), Matalan Retail Limited, PACT Apparel Inc., Skechers, TJX Companies, WÖHRL, Yasin Knittex Industries Limi.