Povodom Raksha Bandhana, hinduskog blagdana bratsko-sestrinskih odnosa, koji se ove godine obilježavao 29. avgusta, indijski premijer Narendra Modi svim je "svojim sestrama" Indijkama "poklonio" smanjenje cijene plina. "Na ovaj blagdan povećavamo sreću obitelji, a smanjenje cijene plina povećat će kvalitetu života sestara u obitelji i učiniti njihove živote lakšima. Neka svaka moja sestra bude sretnija i zdravija", objavio je premijer na društvenoj mreži. Potez je odmah kritizirala opozicija kao jeftino podmićivanje uoči općih izbora sljedeće godine. No osim dodvoravanja biračima, Modijev potez za cilj ima i utvrđivanje patrijarhalnih odnosa unutar obitelji, kao i jačanje supremacije većinskog hinduizma (oko 80 posto stanovništva) u formalno sekularnoj zemlji.
Modijeva politika privilegiranja hinduizma, uz diskriminaciju i povremeno toleriranje otvorenog nasilja prema najvećoj manjini – muslimanima – dosad se pokazala uspješnom i bez "podmićivanja" birača, koje kritizira opozicija. Modi je uvjerljivo pobijedio u posljednja dva izborna ciklusa, a pobjedu mu predviđaju ankete i nagodinu. No da svoju moć ne temelji samo na popularnosti nedavno je sugerirala velika afera vezana uz jedan od prestižnijih univerziteta u Indiji. Sabyasachi Das, ekonomist s univerziteta Ashoka, u julu je objavio rad pod naslovom "Demokratsko nazadovanje u najvećoj svjetskoj demokraciji" u kojem znanstvenim metodama dokazuje da je pobjeda Modijeve Narodne partije (BJP) sumnjiva ili statistički malo vjerojatna u mnogim izbornim jedinicama, osobito onima u područjima gdje ona čini lokalnu vlast.
Neki od ključnih mehanizama koje Das detektira u tim jedinicama su povećana deregistracija birača, odnosno brisanje s biračkog popisa, što je osobito izraženo u područjima s velikim brojem muslimana. Daljnji sumnjivi rezultati uključuju neslaganja između broja izašlih birača i zbroja glasova za sve liste, kao i sumnjivu korelaciju između ekstremno visoke izlaznosti i pobjede vladajuće partije, ali samo u područjima u kojima je ta partija činila lokalnu vlast i vodila izborni proces. Iako autor naglašava da se radi samo o isticanju nelogičnosti, a ne o dokazu prijevare, argumentacija je tako uvjerljiva da je izazvala veliku pažnju javnosti. Dobar dio te pažnje bio je negativan i uključivao je prijetnje Dasu, a prema izvještajima dijela medija, s njim je zbog rada informativni razgovor odradila i domaća obavještajna služba.
Iako se radi o uglednom znanstveniku s doktoratom Yalea, univerzitet je bio pod pritiskom da se distancira od njegovog istraživanja. Das je pak podnio ostavku, a isto je u znak solidarnosti učinio i Pulapre Balakrishnan, ekonomist koji je prethodno predavao na Oxfordu. Dio nastavnika i studenata protestirao je na druge načine zbog događaja. Više od 80 sveučilišnih profesora potpisalo je pismo kojim se upozorava na nestanak akademskih sloboda u Indiji. Sličnu je poziciju zauzeo i Dasov matični odjel ekonomije, koji je najprestižniji dio univerziteta Ashoka. Dvije godine ranije, dva su profesora s odjela za politologiju napustila univerzitet navodeći političke pritiske kao razlog. Indeks akademskih sloboda, koji vodi FAU univerzitet iz Nürnberga, bilježi dramatičan pad akademskih sloboda u Indiji koji se poklapa s periodom Modijeve vladavine.
Unatoč očitom autoritarnom smjeru kretanja Indije pod Modijem, medijska i politička pažnja koja se pridaju tome u ostatku svijeta ostaju vrlo skromna. To je najvećim dijelom posljedica povoljne geopolitičke situacije u kojoj se Modi trenutačno nalazi. Indija je istodobno članica BRICS-a, najveći svjetski kupac ruskog naoružanja i ključni partner Kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga, svojevrsnog pacifičkog NATO-a, usmjerenog prvenstveno protiv Kine, a koji uključuje još i SAD, Japan i Australiju. U zaoštrenim globalnim odnosima, u kojima se pored postojećeg rata u Ukrajini sve češće najavljuje i budući sukob Kine i SAD-a kao vodećih svjetskih sila, Indija je objema stranama potencijalni važni saveznik. Njezini unutarnji problemi stoga privlače manje kritike.
