U saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o komunalnom gospodarstvu zastupnik SDSS-a Boris Milošević ustvrdio je kako je najspornija odredba po kojoj komunalno trgovačko društvo može obavljati isključivo povjerenu komunalnu djelatnost, ali ne i neku drugu, tržišnu.

- Primjenom te odredbe radila bi se diskriminacija prema komunalnim društvima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Iako bi se to moglo zaobići tako da jedinica lokalne samouprave osnuje novo trgovačko društvo koje će obavljati drugu gospodarsku djelatnost, moramo raspraviti nećemo li predloženim rješenjem kršiti Ustav. Dakle, ovo zakonsko rješenje je polovično, a trebali bismo ići prema cjelovitom, koje bi ostalo kao dosadašnje, da komunalna trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave mogu obavljati i gospodarsku djelatnost, ili bi bilo takvo da se tim jedinicama zabrani obavljanje gospodarske djelatnosti u bilo kojoj varijanti. Kako je sada predloženo, novoosnovano trgovačko društvo će ionako biti u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, dakle vlasnička će struktura biti ista, samo će se jedinicama prouzročiti dodatni troškovi za novog direktora i novu upravu, pa je pitanje bi li to novo trgovačko društvo nakraju bilo samoodrživo - rekao je Milošević.

Prepustimo li svakoj jedinici lokalne samouprave da prilagođava komunalnu naknadu i komunalni doprinos svojim prilikama, nastavio je zastupnik, onda bismo trebali dopustiti i oslobođenje od tih doprinosa, jer još jako puno ljudi živi bez adekvatnih puteva, bez struje i vode, bez organiziranog odvoza smeća. Ljudi u takvim naseljima žive uglavnom od malih socijalnih naknada i mirovina, pa bi za njih trebalo predvidjeti mogućnost oslobađanja od takvih plaćanja. Također, s obzirom na to da komunalni redari obavljaju široku lepezu poslova, smatra da bi i njima trebalo posvetiti poseban zakon.

- Što se tiče odredbe koja se odnosi na vjerska groblja, zbunjuje me što se navodi da su ona u vlasništvu vjerskih zajednica i što se poslovi oko njih povjeravaju neprofitnim udrugama, jer po važećem Zakonu o grobljima, vjerska su groblja komunalni objekti u vlasništvu komunalnih jedinica - zaključio je Boris Milošević.

Prisilne deložacije 1991 - 2018.

O krajnje spornom prijedlogu izmjena Zakona o najmu stanova, Dragana Jeckov u ime Kluba SDSS-a je navela da je riječ o ozbiljnom zadatku kojim treba zaštititi i vlasnike stanova koji žele uživati svoje vlasništvo i njime raspolagati, ali i zaštićene najmoprimce kako ne bi ostali bez krova nad glavom.

- Nekoliko puta je spomenuto ukoliko se ne donese ovaj zakon da će RH morati plaćati troškove odštete vlasnicima stanova za koje je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da su oštećeni preniskim iznosima najma i nemogućnošću ulaska u svoj posed, ali ne smemo zaboraviti ni presude kojima se štiti pravo na dom tog istog suda. Dakle, opravdana je bojazan da će svi porezni obaveznici plaćati visoke odštete ukoliko ne pronađemo kompromis - rekla je Jeckov.

U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj koncepcija je bila da svatko ima krov nad glavom te su izgrađena 393.242 društvena stana. Kada je 1991. godine počeo otkup stanova nad kojima je postojalo stanarsko pravo, otkupljeno je oko 63 posto tog fonda.

- Pravo na otkup društvenih stanova nisu ostvarili mnogi hrvatski građani srpske nacionalnosti koji su napustili RH. U Hrvatskoj je tokom i neposredno nakon rata oduzeto oko 30 hiljada stanova u kojima su većinom bili Srbi. Uz prisilne deložacije postojali su i slučajevi oduzimanja stanova i sudskim putem pri čemu uglavnom ukinuto pravo na otkup. Od tada do 2003. godine ostali smo u vakuumu do uspostave Programa stambenog zbrinjavanja. No sadašnjim tempom predmeti neće biti rešeni još 20 godina. Zbog nepostojanja odnosa između vlasnika i zaštićenih najmoprimaca država je dužna situaciju pravično razrešiti te mora pojačati svoju ulogu u ovom komplikovanom procesu kao garant ili medijator ovog problema. Jedino tako bi se sprečila nova nepravda prema zaštićenim najmoprimcima za koje se mora naći adekvatno ili prijelazno rešenje, tj. mora im se omogućiti pravo na dom, jer je u pitanju mahom starija populacija koja nema niti mogućnost podignuti bilo kakve kredite i otkupiti ih. Moramo pokazati socijalnu osjetljivost! - zaključila je Dragan Jeckov.