Novosti

Društvo

Održivo – priuštivo: 401:76

Vladin akcijski plan za Nacionalni plan stambene politike od 2025. do 2027. fokusira se na energetsku učinkovitost i infrastrukturu, a ključno pitanje priuštivosti ostaje i dalje marginalizirano, unatoč rastućim potrebama i neriješenim problemima stambene nejednakosti

Large intrigator  lasi%c4%87

POS-ovi stanovi u šibenskom naselju Bioci (foto Hrvoje Jelavić/PIXSELL)

Održivo stanovanje protiv onoga priuštivog – na tu bi se relaciju mogao svesti Vladin akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana stambene politike RH za razdoblje od 2025. do 2027., koji je 31. prosinca prošle godine upućen u javno savjetovanje. Zaključak se nameće već i prema podjeli novca predviđenog za realizaciju tri navedena cilja tog plana.

Tako će za "Održivo stanovanje" biti odvojen 401 milijun eura, a na "Priuštivo stanovanje" oko 76 milijuna. Preostala 53 milijuna namijenjena su pak cilju "Prostor u funkciji stanovanja", za poboljšanje stambene infrastrukture na lokalnoj razini, kao i izmjene prostorno-planske dokumentacije.

No s obzirom na to da je upravo nemogućnost priuštivog stanovanja u Hrvatskoj najkritičnije pitanje stambene politike, upada u oko da ni druge mjere nisu usklađene s imperativom rješavanja takvog problema. Stoga procjenjujemo da financijskim davanjima kriza te vrste ne bi bila umanjena niti kad bi "Priuštivom stanovanju" bio upućen 401 milijun, a 76 milijuna "Održivom" koje ustvari znači unapređenje energetskog standarda kuća i zgrada. Jer, na nju se ovdje reagira tek korektivno, dok se na osnovu problema utječe malo ili nimalo.

Inače, danas u Hrvatskoj postoji navodno oko 600 tisuća stanova u kojima se ne stanuje, kao i približno 230 tisuća praznih kuća, mada su to uglavnom vikendice, ali istodobno se bilježi i potreba za oko 230 tisuća novih stambenih jedinica. Svejedno, u Vladinu planu nema upotrebljivih mjera protiv apartmanizacije jadranske obale, pa ni studije o potrebama za stanovima po pojedinim gradovima i županijama.

Ima namjere aktiviranja i adaptacije nekorištenih objekata u javnom vlasništvu, iako u raseljenim krajevima za njima nema tko posegnuti, i nije jasno za koga se uopće predviđaju. Metode poticanja davanja praznih stanova u najam, s druge strane, mogle bi u osjetnu prednost staviti veće privatne iznajmljivače naspram manjih, što bi prouzročilo dodatnu neravnotežu štetnu za najmoprimce.

Krupniji fiskalni instrumenti u istom smjeru ostat će i ubuduće neiskorišteni, a mogućnosti stambenog zadrugarstva nerazrađene i neatraktivne. Ipak, ako nam stambena politika i ostane tako nepravedna, barem se krećemo prema ekološki boljem sutra.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više