Kada biste u ovom trenutku izdvajali mjesečno oko 360 eura za stambeni kredit za 60 kvadrata u banjalučkom gradskom naselju, otplatili biste ga za 30 godina. Za 85 hiljada eura pozajmice banke će tražiti još 80 hiljada eura kamate. Povoljnije uslove za vraćanje pozajmice dat će Investiciono-razvojna banka Republike Srpske (IRB RS), koja nudi kredit s maksimalnim iznosom od 85 hiljada eura, mjesečni anuitet u visini polovine prosječne mjesečne plate u entitetu (360 eura), a za trideset godina traži ukupnu kamatu od 45 hiljada eura. Pomenuta opcija rezervisana je za mlade bračne parove u dobi do 30 godina, nije primjenjiva za samce i samice, vanbračne zajednice, ni za kohabitacije koje legislativa ne prepoznaje, poput istospolnih zajednica.
Manje povoljan kredit IRB RS dat će bračnim parovima sa VII stepenom stručne spreme i porodicama sa troje i više djece: za kredit od 85 hiljada eura, sa mjesečnim anuitetom od 405 eura i planom otplate od 30 godina, kamata će iznositi 62 hiljade eura. Pogodnosti za mlade koji ne žele biti u braku, za mlade koji trenutno nemaju djece, za mlade koji žele živjeti samostalno, pa i za mlade koji su trenutno bez posla, još uvijek ne postoje. Na pitanje kako da se dobije stambeni kredit u slučaju kad su oboje supružnika na birou za zapošljavanje, IRB RS ima sljedeći odgovor: "Podnosilac zahtjeva za kredit mora biti kreditno sposoban, što znači da mora ostvarivati redovan i stabilan mjesečni prihod čiji je iznos dovoljan za servisiranje obaveza po kreditu."
S jedne strane, od 2008. pa do marta ove godine dodijeljeno je preko 5.000 subvencija za otplatu kamatne stope, za što je izdvojeno preko 20 miliona konvertibilnih maraka iz budžeta Republike Srpske. S druge strane, to ne znači ništa za mlade koji još uvijek ne planiraju porodicu, mlade koji žele živjeti samostalno i istospolne zajednice koje planiraju porodicu, ali im to zakon ne dozvoljava pod istim uslovima koje imaju i heteroseksualne zajednice.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odobrio je nedavno prijedlog izmjena zakona o porezu na dodatu vrijednost, prema kome bi kupci novogradnje imali pravo na povrat PDV-a u iznosu od 17 posto ukoliko im je to prva nekretnina. Čak i uz tu olakšicu, kupovina prve nekretnine ostaje samo san za širu grupu ljudi koji su zaposleni u Bosni i Hercegovini. Ne samo zbog toga što se olakšice u smislu povrata PDV-a odnose samo na novogradnju koja je znatno skuplja, već i zbog toga što je mogućnost zapošljavanja, samozapošljavanja i preduzetničkog djelovanja sve slabija.
Umjesto pogodovanja mladima u zapošljavanju, entitetski zakoni skloniji su postavljanju prepreka za mlade koji žele da se bave preduzetničkom djelatnošću i samostalnim zanimanjima. Prijedlozi novih izmjena zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima u RS traže da inženjeri, programeri, novinari, umjetnici, advokati, notari i računovođe plaćaju mjesečno deset posto poreza na dohodak i još najmanje 330 eura doprinosa, umjesto dosadašnjih dva posto poreza i 180 eura doprinosa. Tako bi samozaposleni u IT djelatnostima i u drugim navedenim "samostalnim zanimanjima" koji zarade 1.500 eura mjesečno morali platiti 150 eura poreza i još 330 eura doprinosa, što je skoro trećina mjesečne zarade.
"Ove izmjene zakona nisu reformske – one su represivne. Umjesto da podrži IT sektor, koji je ključan za ekonomsku budućnost, zakonodavac ga dodatno opterećuje i usporava njegov razvoj. Podsjećamo da važeći zakon propisuje značajno umanjen obračun osnovice za doprinose u više niskoprofitnih djelatnosti sa minimalnim platama, podstičući poslodavce na održavanje dohotka zaposlenih na ponižavajućim nivoima, gdje se prihod ovakvih kompanija najčešće svodi na minimum potreban za isplatu minimalnih plata", naveli su iz kompanije Adriatic Valley povodom prijedloga zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima.
IT zajednica nije se mogla pomiriti s obrazloženjem da su ovakvi prijedlozi način za stimulisanje privrede. "Velike riječi o podsticaju mladosti, kreativnosti i brizi o budućnosti, ovakvim mjerama, nažalost, bivaju banalizovane i postaju obična šala. Takođe, zakon predviđa povlašten obračun doprinosa i za upućivanje radnika u inostranstvo, propisujući obračun osnovice doprinosa na minimalnu bruto platu za ove kategorije, podstičući poslodavce da zarad profita višak vrijednosti stvaraju drugim privredama van naših granica. Postavljamo pitanje, kakvu poruku zakonodavac šalje mladim preduzetnicima iz inovativnih grana privrede, ili kako to predlagač zakona navodi 'djelatnostima sa visokom maržom', od kojih većina zasniva porodice upravo u ovom dobu?" pitaju se iz IT zajednice.
Kao odgovor IT zajednica najavila je buduće javne akcije upozoravanja javnosti i društva na štetnost ovakve legislative, ali i javne akcije poticanja radnica i radnika u IT djelatnostima da napuste Republiku Srpsku i potraže novi dom i novo radno okruženje. Suočena s tim, izvršna vlast Republike Srpske odlučila je da programere i radništvo u IT djelatnostima smatra i ubuduće malim preduzetnicima koji će plaćati porez u visini dva posto dohotka i doprinose nešto veće od 230 eura mjesečno.
No, Ministarstvo finansija oglušilo se na molbu Društva novinara BiH da se i novinarima i novinarkama omogući da budu mali preduzetnici. Dopis Društva novinara prošao je bez odgovora ministarstva i bez diskusije o njemu u Skupštini, iako su ministarstvo i Skupština bili obaviješteni o ovoj molbi. Novinari će ubuduće biti, odlukom Vlade i Skupštine, u rangu s advokatima, notarima, računovođama, inženjerima, umjetnicima i sportistima.
Djelotvornost podsticaja mladima kao obaveza izvršne vlasti nije ostvarena ni sa usvajanjem Omladinske politike Republike Srpske za period 2023 – 2027. godine. Prema tom dokumentu, Vlada Republike Srpske obavezala se da će u pomenutom periodu samo za razvoje start-ap kompanija izdvojiti preko 30 miliona eura i da će direktna pomoć (samo)zapošljavanju mladih biti 60 miliona eura. Na kraju druge godine primjene Omladinske politike jasno je da su to bila samo obećanja bez pokrića u radu, jer većina mjera i strategija u tom periodu nije realizovana. Sistemska, kontinuirana podrška mladim potencijalnim preduzetnicima za uspostavljanje poslovanja, kao i stvaranje novih radnih mjesta sa većim izazovima, prilikama i mogućnostima za angažovanje i zaradu, ostala je mrtvo slovo na papiru. Ministarstvo porodice, omladine i sporta i Ministarstvo privrede i preduzetništva prebacuju međusobno odgovornost, iako su oba ministarstva nadležna za provođenje omladinske politike. U objašnjenju dokumenta stoji da Omladinska politika ima imperativan karakter, da je njena primjena ključna za ostanak i povratak mladih u ovom bh. entitetu, da je problem multisektorski jer izazovi prevazilaze mogućnosti omladinskog sektora. Ipak, pomenuti dokument još uvijek nije zaživio, niti postoje indicije da će se on ubuduće primjenjivati.
