Iako je dijelom nejasan i nedorečen, iz nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu ipak se jasno vidi namjera Vlade u smjeru privatizacije komunalnih usluga, što bi najvjerojatnije dovelo do njihovog poskupljenja, odnosno novog socijalnog udara na građane. Tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću pristiglo je više od šest stotina primjedbi i prijedloga za korekcije ovog zakonskog prijedloga. Ispravimo stoga ovdje predlagatelja zakona, ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara iz HNS-a, koji je u veljači ove godine izjavom da nema niti jednog konkretnog prijedloga ili konkretnih zamjerki u vezi zakona pokušao obmanuti građane.
Zamislite neku općinu u Lici ili Dalmatinskoj zagori u kojoj ne postoji interes ni za kakvu drugu osim možda za pogrebnu djelatnost. Ako svaki pogreb u prosjeku košta tisuću eura, privatnik tu ima oko 400 do 500 eura čiste zarade – kaže Damir Mateljan
Na loše strane ovog zakonskog prijedloga među prvima je upozorio Damir Mateljan, SDP-ov načelnik Općine Kamanje u Karlovačkoj županiji. On tvrdi da je riječ o lobističkom zakonu koji su oporba, ali i neki čelnici općina iz vladajuće stranke nakon prvog saborskog čitanja ocijenili negativno u smislu buduće kvalitete komunalnih usluga.
- Izgleda kao da je taj prijedlog zakona dogovarao netko u Hrvatskoj udruzi poslodavaca s nekim u HNS-u u četiri, šest ili možda osam očiju. Mogu samo reći da on ide na ruku uskoj grupi pojedinaca i interesima određenih poslovnih krugova i tvrtki - kazao je Novostima Mateljan.
Najvažnija novina u odnosu na postojeći zakon, koji se od 1995. mijenjao i dorađivao čak osamnaest puta, jest ta da se vodoopskrba, odlaganje komunalnog otpada, pogrebne usluge i dimnjačarska djelatnost isključuju iz nadležnosti gradova i općina i time prepuštaju tržištu. U obrazloženju prijedloga se navodi da su ove djelatnosti formalno isključene zato što prema drugim propisima – Zakonu o vodama, Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Zakonu o pogrebničkoj djelatnosti – ti poslovi ionako više ne ulaze u djelokrug komunalnih usluga.
Problematičan je i stavak 3 članka 36 koji propisuje da komunalna javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave obavlja isključivo komunalnu djelatnost zbog čijeg je obavljanja osnovana i ne može istovremeno obavljati drugu tržišnu gospodarsku djelatnost. Svako trgovačko društvo moći će se dakle registrirati za samo jednu komunalnu djelatnost. Grad ili općina će za svaku sljedeću takvu djelatnost morati osnovati novo trgovačko društvo u kojima udjele mogu imati i privatni subjekti koji s jedinicom lokalne samouprave sklope ugovor za obavljanje komunalne usluge. Ili kako su tijekom javne rasprave primijetili iz Zelene akcije, komunalna infrastruktura se od javnog dobra u javnoj upotrebi mijenja u javno dobro u općoj upotrebi.
Prema mišljenju saborskog zastupnika SDSS-a Borisa Miloševića, najproblematičnija je upravo odredba iz članka 36. On smatra da se komunalna javna ustanova koja je ograničena u obavljanju drugih tržišnih djelatnosti dovodi u neravnopravan i diskriminirajući položaj u odnosu na druga trgovačka društva koja obavljaju istu komunalnu djelatnost putem koncesije ili ugovora o povjeravanju poslova.
Upoznat sam s dva-tri primjera gdje se komunalne usluge obavljaju putem koncesija. Da je to toliko dobro, toga bi bilo više. I u Lapcu smo prije više od deset godina imali takav slučaj, a ta je privatna tvrtka na kraju otišla u stečaj – ističe Darko Tankosić
- Osim što bi takva promjena neminovno dovela do potrebe osnivanja novih trgovačkih društava, bujanja administracije i novih troškova za gradove i općine, došlo bi vjerojatno i do povećanja cijene komunalnih usluga za građane - kaže za Novosti Milošević.
Mateljan ocjenjuje da je očita namjera Vlade da smanji kapacitet, odnosno konkurentnost jedinica lokalne samouprave u pružanju komunalnih usluga.
- Zamislite moju ili neku drugu općinu u Lici ili Dalmatinskoj zagori u kojoj ne postoji interes ni za kakvu drugu osim možda za pogrebnu djelatnost, a koja se zbog svoje profitabilnosti kani izuzeti iz komunalne djelatnosti i dati u koncesiju. Ako svaki pogreb u prosjeku košta barem tisuću eura, privatnik tu ima oko 400 do 500 eura čiste zarade, pa vi vidite - kaže Mateljan.
Da sve doista može propasti i da je samo smrt siguran i unosan posao ne treba posebno naglašavati. Usvajanjem ovakvog zakona interes za obavljanje pogrebnih usluga nesumnjivo bi porastao, dok bi za građane porastao trošak pogreba, ali i posmrtnog poreza u vidu grobne naknade.
Provjerili smo kako prijedlog novog komunalnog zakona doživljavaju u općinama koje i dalje trpe socijalne i ekonomske posljedice rata iz devedesetih.
Dejan Mihajlović, načelnik Općine Krnjak, upozorava također da će, ako se komunalije u njegovoj općini prepuste tržištu, cijene komunalnih usluga najvjerojatnije porasti. Njegova je općina rijetko naseljena, realno broji oko hiljadu stanovnika u 33 naselja i ima preko stotinu kilometara nerazvrstanih cesta. Na području općine ima čak 36 groblja. Troškovi njihovog održavanja, košnje i uređenja pristupnih putova za općinu su izuzetno visoki. Ako to općini nije isplativa djelatnost, kao što kaže Mihajlović, kako će to sutra biti nekoj privatnoj tvrtki.
- Nitko to od privatnika neće, a siguran sam da i ne želi raditi. Ukupni prihodi od grobne naknade iznose oko 35 hiljada kuna godišnje, ali troškovi održavanja groblja su duplo veći. Poneka od njih površinski zahvaćaju i do dva hektara, što treba barem triput godišnje pokositi trimerom, a to zahtijeva značajna sredstva u smislu amortizacije i opremljenosti - ističe Mihajlović.
Dodaje da se za održavanje jednog grobnog mjesta godišnje plaća 60, a za svako sljedeće grobno mjesto 30 kuna.
- Ako bi se ljudima udvostručila cijena grobne naknade, što bi prema prijedlogu ovog zakona bila neminovnost, bio bi to težak financijski udar na njihove ionako tanke kućne proračune. A dovelo bi i do daljnje depopulacije ruralnih krajeva. Država bi, prije nego što donese ovakav zakon, morala voditi računa kakve će reperkusije on imati na područja koja pogađa. U Zagrebu je to isplativo, u Karlovcu možda teško, a u Krnjaku, Vojniću, Udbini i Lapcu je definitivno neisplativo, dakle u srpskim općinama koje su ionako nakon rata ostale nerazvijene - zaključuje Mihajlović, koji vjeruje da ovakav prijedlog zakona u saborskoj proceduri u drugom čitanju neće proći.
Prijedlog zakona moguće je sporan i na ustavnoj razini. Osim što zadire u Zakon o trgovačkim društvima jer im ograničava obavljanje drugih tržišnih komunalnih djelatnosti, Damir Mateljan upozorava da se u članku 32 govori i o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati tijekom štrajka, što po njemu zadire i u Zakon o radu.
Za Darka Tankosića, direktora komunalnog trgovačkog poduzeća Visočica u vlasništvu Općine Donji Lapac, članak 36 je apsolutno diskriminatoran prema komunalnim društvima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
- Mi poslujemo tržišno jer ne bismo mogli opstati samo od djelatnosti koje nam povjerava općina, već naše usluge nudimo i na tržištu sa strojevima, mehanizacijom i ljudima. Tako osiguravamo financije kako bismo mogli normalno raditi. Implementacijom takvog članka zakona izgubili bismo značajan dio prihoda, čime bismo opet na drugi način morali osigurati sredstva za normalan rad, što bi za daljnju posljedicu imalo povećanje cijena osnovnih usluga za građane, prije svega usluge odvoza miješanog komunalnog otpada - kaže za Novosti Tankosić.
Tvrtka koju vodi održava putove, ima zimsku službu za nerazvrstane, ali i za županijske i državne ceste, što im zimi donosi značajan izvor prihoda. Na deponije i reciklažna dvorišta odvoze miješani komunalni otpad, upravljaju tržnicama i grobljima te održavaju javne zelene površine. Mnogo toga od nabrojanog moglo bi završiti pod koncesijama. Iako obavljaju usluge ukopa pokojnika i održavanja groblja, kaže da bi i to uskoro moglo u privatizaciju.
- Problem je velik. Riječ je o temeljnim uslugama koje pružaju jedinice lokalne samouprave koje se sada žele izgurati u privatni sektor. Ovako usvojen zakon dodatno bi ugrozio ionako težak život općine Donji Lapac koja je mala i dislocirana sredina. Osobno sam upoznat s dva-tri primjera u Hrvatskoj gdje se komunalne usluge obavljaju putem koncesija. Da je to toliko dobro, toga bi bilo više. U Lapcu smo sličan primjer imali prije više od deset godina. Komunalnu djelatnost obavljala je putem koncesije privatna tvrtka i to je na koncu propalo, a tvrtka je otišla u stečaj - ističe Tankosić.
Domeće da je prijedlog zakona napravljen na brzinu i da je nedovoljno razrađen. Kaže da nije bilo ni suradnje s radnim skupinama i lokalnim komunalcima. Smatra da ovakav zakon neće proći. Pitamo ga kako komentira prozivke Udruge pogrebnika Hrvatske koji su u javnoj raspravi pozdravili ovakav prijedlog zakona, kritizirajući usput monopolističku poziciju komunalnih društava u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na način da su ta društva, umjesto isključivog obavljanja komunalnih djelatnosti, dosad obavljala i brojne druge tržišne gospodarske djelatnosti, što je po mišljenju te udruge u direktnoj koliziji s načelima komunalnog gospodarstva.
- I policija ima monopolističku poziciju. I što sad, hoćemo li tražiti privatnu policiju? - pita Tankosić.
Bilo kako bilo, usvajanjem ovakvog prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu u prosperitetnijim općinama i gradovima privatni bi biznis mogao procvjetati. A privatne tvrtke koje bi obavljale komunalne djelatnosti u manjim gradovima i općinama mogle bi na kraju, poput spomenutog primjera iz Donjeg Lapca, završiti u stečaju. Cijenu će, u oba slučaja, platiti građani.
Za građansku kontrolu u pružanju komunalnih usluga
Donosimo kratki osvrt na izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o nacrtu prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu. Iz Grada Slunja primjerice smatraju da je zakon nejasan i nedorečen te suprotan nizu drugih propisa, poput Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o pogrebnoj djelatnosti, Zakona o vodama itd. Također smatraju da on ne definira bitna pitanja vezana uz komunalno gospodarstvo pa se nadaju da će doživjeti značajne promjene. U protivnom, smatraju da bi mogao stvoriti više problema nego što ih imamo sada, s postojećim zakonom. Iz Zelene akcije poručuju da u pružanje komunalnih usluga treba u većoj mjeri uključiti građane kako bi se povećala društvena kontrola nad korištenjem javnih sredstava i osiguralo ostvarenje javnog interesa u njihovoj potrošnji. Ukazuju i na to da komunalne usluge ne bi trebali pružati subjekti trgovačkog prava, koji su po definiciji usmjereni na profitnu djelatnost. Udruga Zelena Istra protivi se pak sklapanju ugovora s privatnim tvrtkama i davanju u koncesiju komunalnih usluga zato što se time onemogućava poštivanje načela neprofitnosti ili solidarnosti komunalnog gospodarstva.
