U sklopu saborskih rasprava na slobodne teme Milorad Pupovac je u ime Kluba zastupnika SDSS-a govorio o nepostojanju osnovne komunalne infrastrukture – struje i vode – diljem zemlje, posebice ondje gdje žive pripadnici srpske zajednice, hrvatski povratnici i doseljenici iz drugih republika bivše države.
- Prema planu Vlade i zahvaljujući djelovanju stranke u čije ime govorim, struja će biti riješena do kraja sljedeće godine. Ali voda, druga nasušna potreba područja o kojima je riječ, tek se počinje rješavati: prema evidenciji, 145 naselja u cijelosti ili djelomično nemaju vode. Štoviše, sva naselja u Čačincima je imaju, nema je samo jedno od onih u kojima žive pripadnici srpske zajednice. U Civljanima postoji izvor vode koji je u postupku privatizacije prešao u ruke novih vlasnika i prodaje se kao jedna od kvalitetnijih voda, prirodno bogatstvo toga kraja, a naselja unutar te općine još je nemaju. To je slika našeg stanja - rekao je Pupovac, pa dodao da će se više od 5.100 domaćinstava u tih 145 naselja najvjerojatnije ‘ugasiti’ ako se stanje s infrastrukturom ne popravi.
- U Šibensko-kninskoj županiji su 24 takva naselja, u Ličko-senjskoj 23, u Karlovačkoj 26, u Požeško-slavonskoj 13, u Zadarskoj i Sisačko-moslavačkoj po 15. Sjajno je vidjeti kako izgleda Zadar po prometnicima i po ukupnoj infrastrukturi, ali je tužno i nedopustivo kako izgledaju Obrovac ili Benkovac s okolnim naseljima. Stoga pozivamo da se to promijeni. Istovremeno, apeliramo na Vladu i nadležno Ministarstvo da ne provode primjenu Zakona o restrukturiranju vodoopskrbnih područja s ciljem okrupnjavanja isporučitelja voda, odnosno da se ne realizira planirana mjera dok se u naselja s manje od 50 stanovnika, u kojima ne postoje uvjeti za ispunjavanje kriterija prema propisanim zakonskim aktima, ne napravi rekonstrukcija vodoopskrbne mreže. Ne bude li tako, onda u većem dijelu Hrvatske možemo isključiti vodu - rekao je Pupovac.
U Saboru je 1996. bilo više antifašista
Za rasprave o Zakonu o blagdanima i praznicima Pupovac je kazao kako stalne izmjene nisu dobre, pa bi ih trebalo izbjegavati ako nisu usuglašene između svih političkih aktera.
- Prevelik broj praznika ili njihovo produljivanje ne moraju imati pozitivan učinak, štoviše: mogu se produbljivati dileme o njima ili u još većoj mjeri nepoštivati od strane većine građana uslijed nepoznavanja razloga obilježavanja nekih datuma ili uslijed različitih ideoloških pogleda koji se mogu imati u odnosu prema nekima od njih – rekao je Pupovac. Dodao je da se zakonski predlaže 13 blagdana, 14 neradnih dana (Božić obuhvaća dva) te jedanaest spomendana.
- Koliko će ljudi uopće biti svjesni spomendana, primjerice obilježavanja datuma smrti Frankopana ili međunarodnog priznanja i mirne reintegracije Podunavlja, ako se obilježavanje bude odvijalo kao i dosad, bez ikakvog ozbiljnog interesa javnosti te bez ozbiljnog pristupa državnoga vrha i državne politike? – zapitao je zastupnike.
Što se značenja praznika tiče, Hrvatska ima osam tradicijskih vjerskih blagdana, tri komemoracijska spomendana, dva vezana uz Domovinski rat, jedan po socijalnoj osnovi (Praznik rada) te dva politička (Dan državnosti /Dan neovisnosti i Dan antifašizma). Oko posljednja dva najviše je sporova.
- U saborskoj raspravi 1996. ključno je pitanje bio Dan antifašizma, a ne Dan državnosti ili Dan neovisnosti. Tada se puno više zastupnika javno deklariralo antifašistima i to ne samo u HDZ-u nego i u desnijim strankama: predsjednik države tada je jasno znao zašto je taj datum važan, ne samo zbog svoje biografije nego zbog ideje republike koju je zagovarao i zbog ukupnoga povijesnoga konteksta. Danas bi ova rasprava trebala biti obilježena time koliko je stvarno snaga u ovom društvu koje ne poštuju vrijednosti antifašizma i koje promoviraju suprotne ‘vrijednosti’ - rekao je Pupovac pa svoje sudjelovanje u toj raspravi zaključio.
- Klub zastupnika SDSS-a neće zaboraviti da su vrijednosti antifašizma sadržane i da se ogledaju u gigantskoj borbi hrvatskog, srpskog i drugih naroda za vlastitu slobodu i opstanak Hrvatske.
