U zagrebačkoj Galeriji Miroslav Kraljević otvorena je izložba "Arhitektura. Skulptura. Sjećanje. Umjetnost spomenika Jugoslavije 1945. – 1991." Od čega se sastoji postav?
Postav izložbe sastoji se od 40 plakata – 37 plakata prikazuje 37 spomenika i memorijalnih kompleksa posvećenih žrtvama NOB-a. Uz ime svakog spomenika naveden je kratki opis povijesti spomenika te njegovog aktualnog stanja. Jednako tako navedeno je ime autora, godine izrade i mjesto na kojem se spomenik nalazi, a tekstualni dio popraćen je aktualnom fotografskom dokumentacijom spomenika. Obuhvaćeni su spomenici s čitavog prostora bivše Jugoslavije. Osim spomeničke plastike uključeno je i nekoliko primjera kompleksnih urbanističko-arhitektonsko-skulpturalnih cjelina poput spomen-parka Dotrščina i spomeničkog kompleksa Pod Beram. Tri uvodna plakata daju kratku pozadinu nastanka projekta i ove internacionalne suradnje, kao i tekst o važnosti ovakvih projekata za sve generacije. Ovim projektom s fokusom na samu formu i umjetničku vrijednost radova odmičemo se od tradicionalne isključivo povijesne percepcije ovih spomenika te polarnosti koja često prati političku konotaciju istih. Nadalje, uključena su i dva filma, "Memorijal Drežnica" Matije Kralja i "Dignity of Memory" Ane Jovanović, Predraga Nedovića i Aleksandre Đorđević. Također je predstavljen katalog izložbe, kao i primjeri literature korištene pri istraživanju i produkciji plakata. Kustosku koncepciju osmislili su Boštjan Bugarič, Kristina Dešman, Maja Ivanič, Špela Kuhar, Eva Mavsar, Špela Nardoni Kovač, Damjana Zaviršek Hudnik. Produkcija je zajednički rad Galerije DESSA iz Ljubljane, Muzeja Lapidarij u Novigradu i zagrebačkog GMK-a.
Prema kojim kriterijima su izabrani spomenici i memorijalni kompleksi s područja bivše Jugoslavije?
Primarno su birani spomenici visoke umjetničke kvalitete koja je svjetski prepoznata i koji koriste apstraktne i nefigurativne motive karakteristične za umjetničku plastiku druge polovine 20. stoljeća. Umjesto režimske simbolike, u svojim autonomnim ostvarenjima isprepleli su suvremenost i prošlost, mističnost i geometriju, arhetipske simbole i nove materijale, arhitekturu i krajobraznu poetiku, historijsku auru mjesta i nove oblike komunikacije s posjetiteljem. Jednako tako ti su spomenici relevantan dio povijesti i bilješke o odnosu prema žrtvama stradanja Narodnooslobodilačkog pokreta.
Jesu li korištene arhivske fotografije spomenika ili je prikazano zatečeno stanje kroz presjek 30 godina zapuštenosti?
Korištene su aktualne fotografije spomenika s prikazanim zatečenim stanjem. Zatečeno stanje opisuje koliko su spomenici stradali od zuba vremena, a u nekim slučajevima utjecajem ljudske ruke, no njihova umjetničko-povijesna važnost ponovno dobiva sve značajnije mjesto u aktualnoj povijesti umjetnosti.
Izložba je dosad bila prikazana u Sloveniji i Istri. Je li u planu da podsjetnik na antifašističku spomeničku baštinu obiđe i neke druge krajeve?
Tako je, izložba nastavlja svoj put iz Zagreba u Sarajevo, a u planu su i izložbe u Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji.
