Na red je došao i Kruno Lokotar, jedan od književnih urednika koji je po mnogo čemu utjecao na pisce i pjesnike našeg doba. Lokotar je ponudio široki izbor knjiga, stripova i filmova koje ne bi trebalo propustiti u ovo gadno vrijeme. Preporuke dosadašnjih sugovornika Novosti možete pronaći ovdje.
Knjige
Priroda moga posla je takva da čitati po svom izboru stižem kada pročitam tek one tekstove na kojima radim.
Zato sam ponovo pročitao zbirku Olje Savičević Ivančević ‘Nasmijati psa’, iznenadio se koliko je dobra, ma i bolja mi se sada čini nego 2006. kada je objavljena, dakle, čitajte Olju, štogod, možda je pravo doba za roman ‘Adio kauboju‘ i ‘Pjevač u noći‘.
Uredio sam i drugu zbirku Predraga Ličine, zvat će se ‘Bljuzga u podne‘, pa skrećem pažnju na njegovu prvu zbirku ‘Bljuzga u praskozorje‘.
Upravo je objavljen i roman ‘Vošicki‘ Marka Gergura, kojime sam se bavio dok je korona bila još u Kini, o zlosretnom koprivničkom izdavaču, žrtvi svih režima, koji također preporučam kao romansiranu biografiju i povijesni roman.
Poslom sam pročitao i odličan roman ‘Trg dijamanta‘, valjda najslavnije katalonske spisateljice Merce Rodoreda i oduševio se. Neobično interiorizirano i ekonomizirano pripovijedanje govori o ženi u Barceloni, patrijarhatu i njegovu prihvaćanju i ubrzanom sazrijevanju pripovjedačice, a sve to s detaljima i lirskim opservacijama koje se naprosto pamte.
Iz nekih razloga čitam i knjigu ‘Tito i drugovi‘ Jože Pirjevca koju sam naslijedio od pokojnog rođaka koji je na marginama pisao svoje primjedbe, a znao je puno o toj temi. Pirjevec je kontaktirao velik broj novih izvora, ali zanimljivo je koliko je opet mjestimice nepokriven. Još je zanimljivije koliko se sva ta povijest čini definitivno potonulom, a opet, možda sutra već će se neke teme reaktualizirati.
Kako puno vremena provodimo kod kuće i upoznajemo se sa smislom kuće, moram spomenuti remek djelo na tu temu ‘Kod kuće‘ sveznadara Billa Brysona. Nakon ove knjige kuću i stan ćete gledati drugim očima, kao da ste doznali njihovu tajnu povijest.
Stripovi
U ovom teturanju i dezorijentiranosti kroz koju prolazimo na pamet mi je više puta pao strip ‘Sotonija‘ (Wehlmann i Kerascoëet), koji nije bez mana, posebno u svojem uvodu, ali kada se zaroni u njega prenosi trajan nemir, jer se radi o teološko-oniričkom epu i novim postamentima civilizacije.
Riad Sattouf je stvorio, čini mi se, strip koji će ući u top 10 stripova svih vremena za one koji vole tzv. realističke stripove ‘Arapin budućnosti‘. Dok ne iziđe peti i završni dio tko se god lati prva četiri dijela – neće zažaliti.
Strip ‘Fractalia (Petnaest epizoda iz života Vincenta van Gogha)‘ je priča o susretu dva umjetnika, Van Gogha i Danijela Žeželja, barem dvostruki dobitak.
Filmovi
Ponovio sam Bertoluccijev ‘Novecento‘ i samo uzdisao, nema više takvih filmova, ni režisera, sve je u njemu trag vrha starog svijeta koji je nestao s neoliberalizmom i hiperpolitičkom korektnošću.
Pogledao sam, također ponovo, neki dan i ‘U magli‘ Sergeja Loznice snimljen po priči Vasila Bikova, remekdjelo s neponovljivom situacijom na početku, u kojoj Nijemci zbog sabotaže privedu četiri osumnjičena željezničara, tri objese i jednog osude na život u kojemu mu više nitko nikada neće vjerovati da nije njihov kolaboracionist i koji će do kraja svog bijednog života živjeti – socijalnu distancu.
