U svim državama članicama EU-a barem 80 posto radnika i radnica moralo bi biti pokriveno kolektivnim ugovorima, navodi se u Direktivi o primjerenim plaćama. U 19 od 27 članica razina pokrivenosti je manja od 80 posto, a među te zemlje spada i Hrvatska. O tome su nam govorili predstavnici Sindikata novinara Hrvatske (SNH) koji su ovih dana posjetili redakciju Novosti upravo kako bi razgovarali o važnosti kolektivnog pregovaranja u medijskom sektoru. Iz SNH-a navode da kolektivni ugovori pokrivaju malo više od 50 posto radnika u Hrvatskoj, a u privatnom sektoru pokrivenost je tek oko 20 posto. Kako bi se postigla kvota od 80 posto pokrivenosti, članice EU-a moraju u iduće dvije godine usvojiti akcijski plan za njeno ispunjavanje. Istraživači poput Torstena Mullera s Europskog sindikalnog instituta smatraju da bi dodatni poticaj kolektivnom pregovaranju dala klauzula za sve javne natječaje po kojoj bi samo poduzeća koja su pokrivena kolektivnim ugovorima mogla na njima pobijediti.

Predsjednica SNH-a Maja Sever istaknula je da SNH želi raditi i na granskom kolektivnom ugovoru. Prvi pokušaj pokretanja pregovora za granski kolektivni ugovor u medijima dogodio se prije deset godina. Tada nije bilo uspjeha, a u međuvremenu je opao i broj kućnih kolektivnih ugovora u medijima. Kako je kazala Sever, 2011. bilo ih je jedanaest, a danas samo dvije javne medijske kuće, HINA i HRT, imaju svoje kolektivne ugovore. Za medijski je sektor važno i to da je Europska komisija ove jeseni donijela Smjernice o kolektivnim ugovorima prema kojima sindikati mogu pregovarati i o kolektivnim ugovorima za freelancere i samozaposlene, u praksi često prikriveno zaposlene medijske radnike i radnice. Nužnost borbe za prava tog dijela radništva prepoznaju i u SNH-u – uskoro će objaviti istraživanje o njihovom radnim uvjetima, kao i preporuke za organiziranje. Uz rad na granskom kolektivnom i uključivanje "atipičnih" radnika, iz SNH-a poručuju da će im fokus biti i na kolektivnim ugovorima u manjim redakcijama, u kakve spadaju i Novosti.