Premijer Andrej Plenković prošlog je tjedna izgovorio rečenicu u kojoj je sažeta njegova politika prema rapidnom širenju koronavirusa u četvrtom – aktualnom – valu pandemije: We told you so. Plenković je, u slobodnom prijevodu na hrvatski, poručio građanima da im je Vlada lijepo govorila što će se dogoditi ako se ne budu cijepili, a s obzirom na to da 45 posto odraslog stanovništva dosad nije poslušalo mudre savjete iz Banskih dvora, imamo to što imamo, odnosno posljednjih dana imamo šest-sedam tisuća novozaraženih dnevno i od Covida umire više od pedeset ljudi svakog dana. U srijedu, kad završavamo ovaj članak, zabilježen je rekord u broju dnevno novozaraženih u dosadašnjih dvadeset mjeseci cirkuliranja ovog virusa – 7315. Istovremeno, na bolničkom liječenju je 1940 ljudi, a na respiratorima njih 254. "Mi smo ti koji su svakog dana upozoravali, ljudi, ako se ne cijepite, ostavit ćete prevelik bazen necijepljenih, zahladit će, bit će onako kako danas i jest. Nitko ne može reći da nije onako kako je Vlada upozoravala da će biti", rekao je premijer, pa zatim poentirao na engleskom: We told you so. U još slobodnijem prijevodu na hrvatski: žao mi je, sami ste krivi jer ne slušate što vam se govori.

Najavljeno je da od 4. siječnja 2022. negativni PCR-test ili antigenski test neće služiti kao alternativa potvrdi o vakcinaciji ili preboljenju. Inače, država i dalje plaća testove zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama koji se ne žele cijepiti

Posao Vlade nije da se javno hvali ostvarenjem svojih predviđanja, naročito ako se uzme u obzir to da ne treba velika pamet za izvođenje zaključka o povezanosti niske procijepljenosti i velike raširenosti virusa u populaciji: posao Vlade jest da donosi odluke i poduzima akcije koje će navesti necijepljene da se cijepe i koje će zarazu staviti pod kakvu-takvu epidemiološku kontrolu. A Vlada i njezin protuepidemijski Stožer počeli su nešto poduzimati tek krajem prošlog tjedna, mada je već najmanje mjesec i pol dana izvjesno da zaraza ide prema razbuktavanju, a rezultat nečinjenja i očekivanja da se koronavirus ugasi sam od sebe jest taj da građane Hrvatske čekaju najmanje dva-tri dramatična mjeseca kad je riječ o širenju infekcije, umiranju od Covida-19 i krajnjoj napregnutosti bolničkog sistema. Ponavljaju se, dakle, studeni i prosinac prošle godine: razlika je u tome što je na isti broj zaraženih otprilike upola manje umrlih i hospitaliziranih, što je objašnjivo time da oni koji se inficiraju a primili su vakcinu u velikoj većini slučajeva ne razvijaju teže oblike bolesti, no ako broj novozaraženih nastavi rasti i iznad šest-sedam hiljada dnevno, uz udio pozitivnih među testiranima od oko 45 posto, smrtnost će se izravnati s katastrofom iz zadnja dva mjeseca 2020. godine.

Kako je zaustavljeno divljanje tog – drugog – vala koronavirusa koji je u studenome i prosincu prošle godine odnio oko četiri tisuće života? Zaustavljeno je, prije svega, tako što je krajem studenoga zabranjen rad ugostiteljskim objektima i dvoranama za vježbanje, što su zabranjena sva okupljanja i što je nastava većim dijelom prebačena na online-varijantu. U čemu se sastoje mjere za kojima je Stožer dosad posegnuo u zauzdavanju ovog vala epidemije, mjere koje su već na snazi i one što će nastupiti od ponedjeljka, 15. studenoga? Uz pojačanu kontrolu nošenja maske u zatvorenim prostorima, ograničenje radnog vremena kafića, restorana i klubova do ponoći, zabranu okupljanja više od pedeset ljudi u zatvorenim objektima i više od stotinu na otvorenom, naglasak je na širenju upotrebe Covid-potvrda, odnosno dokaza o cijepljenju ili preboljenju bolesti. Te potvrde – koje se zasad mogu zamijeniti negativnim testom koji nije stariji od dva ili tri dana – već se primjenjuju u zdravstvenim ustanovama i u sustavu socijalne skrbi, a od ponedjeljka će vrijediti za radnike i posjetitelje svih državnih i javnih institucija, iako je još uvijek maglovito kako će se to, primjerice, provesti u obrazovnom sistemu. Najavljeno je, također, da od 4. siječnja 2022. negativni PCR-test ili antigenski test neće služiti kao alternativa potvrdi o vakcinaciji ili preboljenju, što je orijentacija koju se u Njemačkoj počinje dovoditi u pitanje, naprotiv, počinje se zagovarati testiranje kao jedini oblik kontrole. Inače, država i dalje plaća testove onim zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama koji se ne žele cijepiti.

Procjene upućenih kažu da bolnice mogu kako-tako izdržati nešto više od tri hiljade i petsto oboljelih od Covida na odjelima i oko 400 ljudi istovremeno spojenih na mehaničko disanje, no Beroš šuti o tim ključnim podacima

Smisao ovih mjera, dakle, ponajprije leži u tome da se što veći broj građana navede ili potakne na cijepljenje. To će se u nekoj mjeri sigurno i dogoditi: em zbog ograničenja koja će proizvesti primjena Covid-potvrda, a vrlo je vjerojatno da će njihova upotreba uskoro biti proširena i na druge sfere života, em zbog golog straha u suočenju s realnom mogućnošću zaraze i teškog oboljenja. No Hrvatskoj taj pristup neće biti od velike pomoći u iduća dva mjeseca, jer se s potezima kasni otprilike dva mjeseca, kao što se kasnilo i u jesen prošle godine. Sve kad bi se do kraja studenoga cijepilo pola milijuna ljudi koji dosad nisu primili ni jednu dozu vakcine – što je, naravno, neizvedivo zbog niza razloga – na njihovu punu imunost ne može se računati prije sredine siječnja, a treba imati na umu da se i cijepljeni mogu zaraziti i prenijeti zarazu, pri čemu je ta mogućnost drastično manja u odnosu na necijepljene, kao što je drastično manja količina virusa koju cijepljeni mogu prenijeti. Treba imati na umu i to da ogroman broj građana koji su cijepljeni ili preboljeli prije više od šest mjeseci nisu primili treću dozu i vrlo je dvojbeno koliko su sad zaštićeni. S druge strane, Andrej Plenković i Davor Božinović, šef Stožera, zarobljenici su svojih čvrstih obećanja da više neće biti nikakvog zatvaranja jer sad imamo efikasno sredstvo za borbu protiv virusa. U takvim okolnostima, a treba očekivati i učestalije i masovnije prosvjede protiv šireg korištenja Covid-potvrda te općeniti kaos u vezi s tim potvrdama, hrvatski građani opet će platiti strašnu cijenu konfuzije koju je kreirala Plenkovićeva vlast, uz asistenciju dijela medija, pojedinih znanstvenika i kvaziznanstvenika, desničarskih partija i aktivista, dijela Katoličke crkve, donekle i predsjednika Republike, raznih ekshibicionista i nositelja prekomjerne narcisoidnosti... I neće ceh platiti samo oboljeli od Covida, nego i veliki broj pacijenata koji boluju od drugih bolesti a kojima se uskraćuju – i još će se više uskraćivati – medicinski zahvati zbog manjka kadrovskih i infrastrukturnih kapaciteta u bolnicama.

Covid-odjel Opće bolnice u Karlovcu (Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)

Dok liječničke organizacije već tjednima upozoravaju na to da je bolnički sustav pred pucanjem, ministar zdravstva Vili Beroš izjavljuje da "sustav nije preopterećen", ali od početka epidemije uporno odbija reći koji broj hospitaliziranih zbog Covida predstavlja točku urušavanja sistema, to jest točku poslije koje će liječnici morati da biraju kome će dati krevet i koga će priključiti na respirator, a kome će biti uskraćen pokušaj spašavanja života. Taj broj mora postojati ako ni zbog čega drugog onda zbog ograničenog broja liječnička i medicinskog osoblja, pri čemu ne mislimo samo na one koji su specijalizirali anesteziologiju, pulmologiju, internu ili neku drugu disciplinu koja se pobliže bavi problemima koje u organizmu izaziva korona, već mislimo na sve u zdravstvenom sustavu koji mogu uskočiti u liječenje Covid-bolesnika, naravno, ostavljajući do daljnjeg na cjedilu svoje izvorne pacijente. Procjene upućenih kažu da bolnice mogu kako-tako izdržati nešto više od tri hiljade i petsto oboljelih od Covida na odjelima i oko 400 ljudi istovremeno spojenih na mehaničko disanje, no Beroš šuti o tim ključnim podacima za nošenje s korona-krizom, jer bi transparentno komuniciranje njemu i njegovim političkim nalogodavcima uvelike smanjilo prostor političke manipulacije i mogućnost svaljivanja odgovornosti na druge. Liječnički vapaji ovdje se ionako tretiraju kao bezvezno i razmaženo zakeranje.

"Zašto u drugim zemljama, poput Italije, Norveške ili Portugala, ljudi ozbiljnije shvaćaju koronavirus nego u Hrvatskoj? Tu vježbu, tu jednadžbu, to netko mora odgovoriti. Je li to zbog općeg ozračja koje se kontinuirano kreira, nepovjerenja prema institucijama, pa ako to kaže Vlada, ministar, to sigurno nije dobro, ili zbog ljudi koji vjeruju nebulozama na društvenim mrežama? To jednostavno nije normalno", konstatirao je preneraženi Plenković u istoj onoj prilici kad je izjavio: We told you so. Odgovor je prilično jednostavan, poznat je i Plenkoviću, ali lakše se iščuđavati i kolutati očima nego vidjeti ono što je bjelodano: Vlada i Stožer svjesno su žrtvovali stvaranje povjerenja među građanima u korist svojih političkih interesa, a sad se prave da ne razumiju otkud toliko nepovjerenje i tolika neodgovornost građana, i zašto ogluha na upute i molbe vlasti. Plenković je učinio sve da protuepidemijsku borbu maksimalno zatvori u najuži HDZ-ov krug i da praktično isključi parlament i opoziciju iz sudjelovanja u odlukama koje se donose na političkoj razini, jer mu je to garantiralo punu kontrolu i samovolju u upravljanju krizom. Plenković je borbu protiv epidemije čvrsto isprepleo s borbom protiv političke opozicije i svake kritike te je ishod utoliko logičan, s obzirom na to da svi građani ipak nisu obožavatelji i klijenti HDZ-a. Veliki broj europskih zemalja išao je putem drukčijim od Plenkovićevog, pa mu zato danas i služe kao svijetli primjeri na koje se poziva.