Da je izgradnja Hidroelektrane Kosinj – Senj II promašen projekt stanovništvo Kosinjske doline tvrdi odavno, a posebno u zadnjem desetljeću, otkako je u taj lički kraj stigla Hrvatska elektroprivreda (HEP) kako bi pripremila njezinu gradnju. Pritom bi uz blagoslov države sela bila potopljena, a narod raseljen, odnosno isplaćen za vrijednost izvlaštene imovine, kako bi nastavio sa životom negdje drugdje. Stigli su Ličani u međuvremenu i do Zagreba – pred Ministarstvo pravosuđa i uprave, gdje su prije tjedan dana poručili: "Život vrijedi više od tržišne cijene! Pravda za Kosinj!" Zahtijevaju da država odustane od projekta, za koji Vlada putem HEP-a, kako doznajemo od članova Zelene akcije, namjerava uludo potrošiti čak 3,4 milijarde kuna. U najkraćem, mještani Kosinjske doline nadali su se poštenijem i urednijem postupku izvlaštenja, kako bi mogli osigurati pristojan život negdje drugdje. Također, prilikom sređivanja zemljišnih knjiga pojedincima su oduzeti dijelovi zemljišta koje su generacijama koristili i za koje su navodno bili upisani kao vanknjižni vlasnici.
Enes Ćerimagić iz Zelene akcije ilustrira za Novosti razmjere planiranog potopa: mještanima se nudi izvlaštenje u iznosu od 12 kuna po četvornom metru poljoprivrednog zemljišta. Čuo je i za ponudu za uređenu kuću s okućnicom od samo 300 eura po četvornom metru.
- Problematično je da mještani za svaku česticu zemlje vode poseban postupak. Zbog činjenice da je izgradnja hidroelektrane proglašena strateškim projektom Vlade, za postupke izvlaštenja kao drugostupanjsko tijelo nadležno je Ministarstvo pravosuđa. Ako su nezadovoljni rješenjem, stanovnici se ne mogu žaliti drugostupanjskom tijelu s obzirom na to da je ono već postupalo, već mogu pokrenuti upravni spor. To znači da ih čekaju plaćanja sudskih pristojbi, odvjetničkih troškova, odlasci na sud u Rijeku i tako za svako rješenje - kaže Ćerimagić.
Osim što struka dovodi u pitanje tehničku izvedivost gradnje na krškom terenu, problematično je, zaključuje naš sugovornik, što nije donesen zakon kojim bi bio uređen način izvlaštenja većeg broja ljudi, a što je propisano i Zakonom o izvlaštenju.
