Preseljenje ljudi, njihovih obiteljskih grobnica i kulturne baštine iz Kosinjske doline u nepoznato odvija se bez podrobnih objašnjenja o pravima i obavezama stanovnika. Golemo područje, površine oko 1100 hektara, naći će se u narednih nekoliko godina pod akumulacijskim jezerom. Tako je odredila Vlada kada je Hidroenergetski sustav (HES) Kosinj proglasila strateškim investicijskim projektom. HEP-ovi procjenitelji i ovlašteni odvjetnički uredi u proteklom periodu učestalo su procjenjivali nekretnine Kosinjana, a nadležno Komunalno društvo Perušić i angažirana tvrtka obavljali ekshumacije mjesnih groblja na ovom području.
Kako bi doznali što ih čeka u budućnosti i uputili se u pojedinosti oko izvlaštenja, stanovnici, njihovi raseljeni susjedi i rodbina morali su rovati po mnoštvu informacija. Za Kosinjane su u ovom trenutku dvije najvažnije institucije i adrese Ministarstvo pravosuđa i uprave i HEP. No od njih nisu dobili odgovarajuće upute, koje bi morale svima biti jasne, bez obzira na njihovu dob, razinu obrazovanja i informatičku pismenost.
Đorđe Pražić iz Beograda, porijeklom iz Mlakve, preuzeo je na sebe ulogu neformalnog savjetnika za ljude koji na teritoriju budućeg akumulacijskog jezera imaju poljoprivredna i građevinska zemljišta. Na Facebook-grupi "Mlakva – selo koje nestaje" gotovo svakodnevno dijeli obavještenja i pojašnjava kako popuniti obrasce. Ustanovljeni su veliki propusti. U Mlakvi će biti izvlašteno oko 2200 čestica, a pola njih ima naznačene pogrešne adrese ljudi i kao vlasnici su upisani i oni koji nisu među živima. Stvarne vlasnike, zbog neažurnosti katastra i suda, čeka dokazivanje i potraga za nepoznatim imenima davnih predaka.
- Snalazimo se na kaubojski način. Slučajno smo naišli na revnosnu i predusretljivu službenicu HEP-a. Ona je poslala jedan školski primjer objašnjenja što i kako trebamo raditi. Zahvaljujući toj osobi obavijestili smo naše ljude, kojih ima do Amerike. Očekivali smo da će nam neko na jednom papiru napisati koje su naše obaveze i šta moramo dostaviti. Ljudi nemaju pojma šta se dešava. Oni koji su dolje u Kosinju sluđeni su od informacija i dezinformacija, više nego mi koji smo vani. U strahu su od preseljenja i neizvjesne budućnosti. Na to im se još pojavljuju neki političari iz Sabora koji kažu da će obustaviti taj projekt kad dođu na vlast. Jadni ljudi se onda tome ponadaju - govori Pražić.
Raspitujući se o osnovnim stvarima, saznali su da se naknada za izvlaštenje uplaćuje na poseban račun Ministarstva pravosuđa i uprave, u slučaju da ljudi nisu dostavili bankovne račune za isplatu i osobne podatke. Pražić napominje da nitko nije zadovoljan novčanom ponudom za stambene objekte. Ponuđena cijena kvadrata kuće kreće se između 250 i 450 eura, zavisno o starosti i kvaliteti gradnje, a ljudi u prosjeku dobivaju oko 300 eura po kvadratu. Primjerice, znamenita gostionica i obiteljska kuća Jugović, stara koliko i Gornji Kosinj, ujedno zaštićeni spomenik kulture, procijenjena je na 240.000 eura.
- Za tako sitnu naknadu ljudi neće moći kupiti ni kokošinjac - ironično komentira Pražić. Za kvadrat zemlje država daje tek 1,5 eura.
Najdelikatnije je prenošenje posmrtnih ostataka onamo kamo odrede potomci. Kosinjani smatraju da se to ne obavlja dovoljno pažljivo i profesionalno, ali Đorđe Pražić ocjenjuje da Komunalno dobro i savjesno obavlja ovaj posao. Obitelji pokojnika iz Mlakve uglavnom se odlučuju za groblje u obližnjim Studencima, a nije rijetkost ni da se posmrtni ostaci prenose na beogradska počivališta.
