Bogata arheološka baština Šibensko-kninske županije posljednjih dana se nalazi pod velikim zanimanjem javnosti. Pravoslavni manastir Krka u svojim katakombama krije, prema procjeni stručnjaka, antičke, točnije kasnoantičke grobnice. Devet posljednjih počivališta, za koje se ne može precizno odrediti otkad datiraju, otkriveno je još krajem 1980-ih. Ostala je netaknuta još jedna grobnica.

Kako nam objašnjava Marko Sinobad iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku, u manastiru Krka još uvijek nije bilo sustavnih arheoloških istraživanja. Prvo arheološko iskopavanje, u sklopu zaštitnih konzervatorskih radova nakon potresa 1986., proveo je Muzej kninske krajine u dijelu unutrašnjeg dvorišta te u prostoru katakombi 1989. i 1990. godine.

- Ne znamo obim i karakter tih radova jer ne postoji sačuvana terenska dokumentacija. Tragovi zemlje na zidovima katakombi ukazuju da je nekad čitav prostor bio zatrpan slojem zemlje preko jednog metra visine u odnosu na današnju hodnu površinu. Nije poznato kada je ona iskopana i kada su otvorene grobnice u katakombama. Unatoč svim provedenim aktivnostima, prostor katakombi je sačuvao nešto intaktnog arheološkog potencijala. Riječ je o dvije potencijalne lokacije neistraženih grobnica i jednom arheološkom profilu iza kojeg je preostalo oko dva kubika kulturnih slojeva. Čini se da ni sve grobnice nisu iskopane do kraja pa se ondje mogu očekivati novi rezultati - otkriva Sinobad.

Dodaje da je 1970-ih pronađen jedan balzamarij iz vremena Rimskog Carstva, međutim njemu je danas izgubljen trag. Koliko god da su dosadašnja arheološka iskopavanja bila ograničena, ona su već potvrdila postojanje antičkog, ali i prapovijesnog kulturnog sloja u manastiru Krka, govori konzervator.

Geofizičko istraživanje iz 2017. provela je firma Gearh iz Maribora pod stručnim vodstvom Branka Mušiča. Nedestruktivnim istraživanjem obuhvaćeni su unutrašnje manastirsko dvorište, svi trijemovi, dijelovi trpezarije i kapele sv. Save te vanjski dvorišni prostor zapadno, južno i istočno uz manastir.

- Rezultati ukazuju da je arheološki lokalitet na mjestu manastira znatno veće površine od prostora koji zatvaraju današnja krila manastira i grobljanski ogradni zid. Pravci pružanja zidova, koji su detektirani u rubnim kvadrantima, izlaze izvan istraženih površina u svim smjerovima i svjedoče o postojanju starijeg kompleksnog arhitektonskog kompleksa - objašnjava naš sugovornik.

Na pitanje na koje je sve načine Konzervatorski odjel u Šibeniku uključen u konzervatorska i restauratorska istraživanja manastira Krka, Sinobad govori da njegov odjel provodi nadzor nad svim istražnim, građevinskim te konzervatorsko-restauratorskim radovima u manastiru.

- Ministarstvo kulture i medija ima dobru suradnju s manastirom nakon dolaska mitropolita dalmatinskog Nikodima (Kosovića) na mjesto igumana manastira Krka 2012. Mitropolit Nikodim pokrenuo je brojne projekte na očuvanju baštine u vlasništvu Eparhije dalmatinske i podržava razne vrste istraživanja. Arheološka iskopavanja, koja su provedena u manastiru u periodu od 2018. do 2020., propisana su posebnim konzervatorskim uvjetima za zahvate sanacije temelja i zidova sjeverozapadnog pročelja manastira te za uređenje manastirske gostoprimnice. Zaštitno arheološko iskopavanje uz zidove manastira i geofizičko istraživanje, financiralo je Ministarstvo kulture i medija RH kroz programe zaštitnih radova na kulturnim dobrima, dok je zaštitno iskopavanje u prostoru gostoprimnice financirao Eparhijski upravni odbor Eparhije dalmatinske - navodi Sinobad.

Planirano arheološko iskopavanje u prostoru katakombi bilo bi prvo iskopavanje sustavnog karaktera koje ima za cilj udovoljiti znanstvenom interesu. Takav interes za katakombe iskazala je Josipa Baraka s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru koja se bavi ranokršćanskom arheologijom.

Ipak, još uvijek nema osiguranih sredstava za planirano arheološko iskopavanje. Marko Sinobad ističe da mu je, kao arheologu konzervatoru, posebno važno privući kolege iz struke da rade i istražuju na području Šibensko-kninske županije.