Bez obrazloženja i u zadnji čas, gradovi i općine donijeli su odluke o visini poreza na nekretnine na svojim područjima. Jedinicama lokalne samouprave prepušteno je da same odrede kako će oporezivati i pretpostavljalo se da će ona razvijenija, turistička područja ubirati velike svote na kvadrate za iznajmljivanje, dok će manje razvikane i slabo naseljene općine postaviti simbolične iznose, tek toliko. Inače, porez na nekretnine kreće se u rasponu od minimalno 60 centi do maksimalnih osam eura po četvornom metru.
Grad Zadar, kao jedan od najjačih turističkih gradova na obali, svoje će iznajmljivače oporezivati najblaže moguće – svega 60 centi po kvadratu. S druge strane, Grad Obrovac, ni približno takvo turističko središte, uveo je čak dvije zone oporezivanja.
U prvu zonu spada naselje Obrovac i naselja unutar zaštićenog obalnog pojasa, pa će vlasnici kuća koje su prazne i imaju potencijal za najam, plaćati 4,80 eura po kvadratu. U drugoj zoni taj je iznos samo euro niži – 3,80 eura i odnosi se na ostala sela koja pripadaju Obrovcu.
Može se primijetiti da je porezna politika pažljivo skrojena tako da se po džepu udare vikendaši i vlasnici kuća koji žive daleko od Obrovca, pa čak i granica Hrvatske. Takvi su dovoljno daleko sa svojim inostranim prebivalištima da ne mogu utjecati na ishod rezultata predstojećih lokalnih izbora.
Malo je onih koji u obrovačkom kraju stalno žive i baškare se u više nekretnina u svom vlasništvu, kao što je možda slučaj u Splitu, Dubrovniku ili Zadru. Čini se da se ovom poreznom mjerom ciljalo na zaključane i obnovljene kuće povratnika. Silvana Čeko Jurišić, mještanka Krupe, objašnjava da ljudi kuće u selima nemaju kome iznajmiti, kako dugoročno tako ni sezonski.
- Plaćat će se porez na praznu nekretninu. Koliko ljudi ovdje uopće traži najam, kakvo je tržište? Dosta kuća je obnovljeno i useljivo, ali ne ispunjavaju potrebe tržišta. Gdje je granica od useljivosti do konkurentnosti i potrebe na tržištu kad govorimo o turizmu ili cjelogodišnjem najmu? Za turizam se traži određeni nivo, propisani su kriteriji, morate biti konkurentni da turisti izaberu baš vašu kuću, a za dugoročni najam ovdje nema ni blizu takve potrebe. To je, navodno, i bio razlog uvođenja poreza, da se tržište oslobodi i da stanovanje bude priuštivije. Imamo nedostatak ljudi, oni odlaze, a ostaju prazne nekretnine. Ovdje se ne prodaje i ne kupuje istom brzinom kao u Zagrebu ili Zadru. Neka mi netko objasni, možda nisam dovoljno pametna, kako je ta odluka opravdana za prilike u Obrovcu i pripadajućim selima? - govori Čeko Jurišić.
Osim toga, u selima su problematični i imovinski odnosi. Malo kuća ima samo jednog vlasnika i vlasništvo se dijeli na više članova obitelji. Tko će u tom slučaju preuzeti obavezu plaćanja poreza?
Prema objašnjenju Porezne uprave, bit će neoporezive nekretnine koje služe za stalno stanovanje, one koje su dugoročno iznajmljene, i to najmanje deset mjeseci na temelju ugovora o najmu, zatim nekretnine koje nisu pogodne za stanovanje zbog prirodnih nepogoda i one u kojima je onemogućena stambena namjena nekretnine. Neće plaćati porez ni osobe koje turistima iznajmljuju apartmane u nekretninama u kojima stanuju.
Iz Porezne uprave javljaju da vlasnik nije dužan podnijeti prijavu za nekretninu za koju plaća komunalnu naknadu. Do prijave nekretnina je ostalo malo vremena – do 31. marta.
Porez na nekretnine plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja bez obzira na žalbe. Predviđene su kazne od tisuću do 6.630 eura za građane, obrtnike i pravne osobe koji poreznom tijelu ne dostave podatke bitne za oporezivanje.