Divljanje cijena nekretnina u Hrvatskoj, nedostižni stambeni krediti, vrtoglave cijene mjesečnog najma, neregulirano iznajmljivanje u turizmu i posve nezaštićeni podstanari u svetom, privatnom vlasništvu stanodavaca – teme su koje je Europska komisija pretresla u svom redovnom izvještaju i time upozorila Vladu da joj je stambena politika nikakva. Ocijenjeno je da je priuštivost stanovanja u Hrvatskoj među najnižima u Europi, što je dobro poznato svima koji mađioničarskim trikovima uspijevaju pronaći krov nad glavom na domaćem tržištu nekretnina.
U izvještaju se navodi da se priuštivost stanovanja u 2023. smanjila u odnosu na 2017. godinu "unatoč snažnom rastu dohotka". Preporučuje se dobro osmišljen progresivni porez na imovinu kojim bi se smanjio pritisak na tržište nekretnina i usmjerilo one koji imaju novca u druge oblike ulaganja. Također, upozoreno je da treba kreirati mjere za povećanje ponude stanova umjesto subvencioniranja prve kupovine nekretnine. Usto je i nužna baza podataka o imovini svakog pojedinog kućanstva, smatraju autori izvještaja.
Mauro Sirotnjak, predsjednik Odbora za prostorno uređenje Grada Zagreba (Možemo!), za Novosti govori da je zanimljivo što se ovaj izvještaj referira na reforme koje bi Vlada trebala provoditi. On podsjeća da stanovanje u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti uopće nije razmatrano – osim obnove fasada. Niz drugih vlada u EU-u putem tog plana predvidjelo je mjere razvoja javnog i priuštivog stanovanja, ali Hrvatska nije prepoznala stambenu krizu, tvrdi on. Ne treba zaboraviti ni često spominjanu Nacionalnu stambenu strategiju, koja "samo što nije". Najavljivana kao prva takva strategija od osamostaljena Hrvatske, trebala je biti gotova u ovoj godini, a već zalazimo u jul. Sirotnjak govori da je to očito bio predizborni trik i da se strategija donosi pod pritiskom javnosti.
- Vladine mjere, odnosno subvencioniranje kredita, doprinose rastu cijena nekretnina. Na snazi je potpuna deregulacija, imamo neprovediv Zakon o najmu. On se supstancijalno nije mijenjao od 1990-ih. Mijenjao se samo dio vezan za zaštićene najmoprimce zbog tužbi na Ustavnom sudu, odnosno Europskom sudu za ljudska prava. Imamo javne politike usmjerene na korištenje javnog novca koji odlazi u privatne ruke, umjesto da se taj novac usmjerava u javne fondove stanovanja. Tako bismo stvorili masu javnih stanova u javnom upravljanju za socijalno ugrožene skupine, a onda, postepeno, i za ostale skupine koje ne bi morale svoje stambeno pitanje rješavati na tržištu - objašnjava Sirotnjak.
Činjenica je da je svatko tko izdvaja više od 30 posto svoje mjesečne plaće na stan i režije u riziku od siromaštva. Ne postoje podaci koji bi pokazali koliko se u prosjeku izdvaja za tu osnovnu ljudsku potrebu. Naš sugovornik naglašava da stan na tržištu nije dostupan ni onima koji zarađuju prosječnu plaću, a nekima čak ni kreditiranje.
- Poražavajuća je činjenica da Vlada nije izradila socioekonomsku studiju kojom bi analizirala odnos cijena i plaća. Svakodnevno smo bombardirani informacijama koje plasiraju agencije za nekretnine, ali tu nema sistematskog uvida i korelacije između stambenog siromaštva, prihoda kućanstva i priuštivosti stanovanja. Imamo upozorenja od raznih financijskih institucija, Hrvatske narodne banke, MMF-a, plus mišljenje Europske komisije iz europskog semestra. Godinama govore da je potrebno uvesti oporezivanje nekretnina. Vlada se oglušuje na to i jasno je da se time štite interesi onih koji profitiraju na špekuliranju zemljištima, izgradnjom i preprodajom stanova - zaključuje Sirotnjak.
