Godinama se radi na projektu čiji je cilj gradnja akumulacionog jezera Hidroenergetskog sustava (HES) Kosinj, zbog kojeg bi trebala biti potopljena sela Gornji Kosinj, Mlakva i Podjelar te preseljeno oko 150 njihovih stanovnika pretežno starije dobi, koji žive u oko 70 domaćinstava. Površina jezera varirala bi između 10 i 5,1 kvadratni kilometar, zavisno o radnom vodostaju, a zapremina bi mu bila između 30 i 340 miliona kubika, pri čemu bi najviši vodostaji bili ostvareni zimi, a najniži ljeti. Kako su na upit Novosti naveli iz Službe za odnose s javnošću HEP-a, pripremaju se mjere koje bi išle u korist stanovnika.
"Vrlo pažljivo pristupamo rješavanju otkupa, odnosno obeštećenja vlasnika nekretnina na području buduće akumulacije. Svi će oni, bilo kroz sporazumni otkup ili postupak izvlaštenja, biti pravično obeštećeni za sve svoje nekretnine od objekata do zemljišta. Naknada se određuje temeljem neovisne procjene vještaka u skladu sa zakonskim propisima vodeći računa o svim specifičnostima svakog pojedinog slučaja. S obzirom da na tom području žive i socijalno ugroženi stanovnici od kojih neki nemaju pravo na naknadu jer nisu vlasnici nekretnine u kojoj žive ili naknada na koju imaju pravo nije dostatna za kupnju zamjenske nekretnine, osigurana im je mogućnost preseljenja u novu stambenu zgradu u Perušiću s 28 stanova čija je izgradnja u tijeku, a financira je HEP", odgovorili su nam iz HEP-a. Naglašavaju da će imovinsko-pravne odnose rješavati dogovorno i sa svakim stanovnikom pojedinačno. "Vlasnicima smo krajem 2020. uputili obavijest o pokretanju postupka otkupa nekretnina. Odziv je dobar i reakcije građana su uglavnom pozitivne, jer su shvatili da je projekt i proces otkupa konačno krenuo. Postupak provode angažirana odvjetnička društva. Treba imati na umu da se radi o 7.500 čestica, od čega 7.100 privatnih. Zato će postupak trajati 2-3 godine, a predmeti će se rješavati sukladno etapama projekta, tj. planiranim redoslijedom građenja."
Realno je očekivati da će ovaj projekt prije ili kasnije biti ostvaren, a naš zadatak će biti pružanje pravne i svake druge pomoći tamošnjem stanovništvu – kaže Milan Uzelac
Projekt HES Kosinj obuhvaća područje od 4.749 hektara u pet katastarskih općina. Za većinu čestica zemljišne knjige nisu osnovane ili su uništene u ratu, a podaci u katastru su nesređeni. Da bi uopće mogao pokrenuti rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, HEP je inicirao novu katastarsku izmjeru koja je podloga za osnivanje zemljišnih knjiga. Nju provodi Državna geodetska uprava, a financira je HEP, čiji je interes da se stvore uvjeti za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa jasan, jer bez toga nema ni realizacije projekta. Nakon geodetske izmjere iz 2019., do sada je oko 2.000 čestica uspješno upisano u novoosnovanu zemljišnu knjigu, a do početka 2023. trebalo bi upisati i preostale. Iseljavanje bi se do početka radova 2024. odvijalo sukcesivno i usporedo s otkupom zemljišta i objekata. Planirani završetak izgradnje projekta HES Kosinj je kraj 2028., što je definirano i odlukom Vlade o proglašenju tog projekta strateškim investicijskim projektom RH.
Što se tiče groblja i spomenika, postupat će se prema rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš. U toku je istraživanje i dokumentiranje kulturno-povijesne baštine prema programu Ministarstva kulture i medija i u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Gospiću. "Po završetku dokumentiranja koje bi trebalo biti gotovo do kraja 2022. svi važniji nalazi kulturno-povijesne baštine te pokretni inventar sakralnih objekata, kao i memorijalna baština premjestit će se na lokacije najbližih muzeja i etnografskih centara, odnosno druge lokacije u dogovoru s lokalnom zajednicom i zainteresiranim stranama. U tom smislu započeti su razgovori s predstavnicima vjerskih zajednica s ciljem pronalaženja najboljih rješenja unutar zakonskih okvira te uz puno uvažavanje njihovih prijedloga, a na dobrobit vjernika obiju crkava", poručuju iz HEP-a.
Što se tiče izmještanja katoličkih i pravoslavnih groblja s područja buduće akumulacije, HEP prema sporazumu s Općinom Perušić i njihovim komunalnim poduzećem u potpunosti financira te aktivnosti. Proces se odvija postupno jer prvo treba proširiti postojeća groblja na području općine. Tako je krajem 2020. donesena odluka o stavljanju groblja Mance Draga 1 i 2 te Poljan izvan upotrebe, što će 2022. i 2023. vrijediti i za groblja u Mlakvi i Gornjem Kosinju. Poslana je pisana obavijest o aktivnostima i načinu premještanja posmrtnih ostataka. O planiranim aktivnostima obaviješteni su i lokalni predstavnici Katoličke i Srpske pravoslavne crkve. "Korisnici grobnih mjesta mogu birati na koje groblje žele premjestiti posmrtne ostatke, dok mogući premještaj izvan područja Perušića mogu posebno dogovoriti s upraviteljem groblja. Svi se premještaji dokumentiraju, a upravitelj groblja vodi evidenciju mjesta iskopa i mjesta ukopa za svaki premješteni posmrtni ostatak. HEP je svjestan da je odnos prema pokojnicima, prema našim precima i preminulim osobama jedna od najosjetljivijih tema za svakog pojedinca, za lokalnu zajednicu i čitavo društvo. U tom smislu činimo sve da se postupak premještanja posmrtnih ostataka obavi ne samo u skladu sa zakonskim propisima, nego prema najboljoj praksi uz iskazivanje dubokog pijeteta prema pokojnicima i poštovanja prema njihovim potomcima i svim mještanima", ističu iz HEP-a.
Projekt je planiran u 1960-ima i 1970-ima, a realizira se sada kad su pred nama druge tehnologije i znanja, ali i klimatske promjene koje vrlo negativno utječu na proizvodnju energije iz hidroelektrana – govori Irma Popović Dujmović
Po njima, česte poplave u Kosinjskom polju moguće je izbjeći jedino izgradnjom adekvatnog akumulacijskog prostora za prihvat velikih voda rijeke Like koje nadiru vrlo brzo. Od više razmatranih varijanti najpovoljnijim i jedinim trajnim rješenjem pokazala se odabrana varijanta s izgradnjom akumulacijskog jezera Kosinj. "Želimo istaknuti da će projekt HES Kosinj podići kvalitetu života lokalnog stanovništva tako što će omogućiti povećanje poljoprivredne i stočarske proizvodnje te razvoj turističkih i sportsko-rekreativnih djelatnosti uz buduću akumulaciju, a značajno će poboljšati komunalnu infrastrukturu. U izgradnji ili pred izgradnjom je nekoliko novih prometnica ukupne duljine 17 kilometara, a uz veći dio trase tih cesta povlači se nova vodovodna, elektrodistribucijska i telekomunikacijska infrastruktura. (...) Investicijska vrijednost spomenutih projekata, zajedno sa zgradom u Perušiću koja se gradi za preseljenje dijela stanovništva, iznosi oko 150 milijuna kuna, što se ne odnosi direktno na hidroenergetski dio projekta. Dakle, to je iznos koji će HEP i prije početka proizvodnje izravno uložiti u poboljšanje životnih uvjeta lokalnog stanovništva", naglašavaju. Kad Kosinj počne s proizvodnjom, jedinicama lokalne samouprave povećat će se stalni prihod od HEP-a na ime naknade za korištenje prostora. "Ta će se sredstva koristiti za projekte povećanja kvalitete života stanovništva. Projekt će dugoročno otvoriti i mogućnost zapošljavanja značajnog broja radnika iz lokalne sredine, ali i iz čitave Hrvatske", kažu iz HEP-a.
Na koristi od ovog projekta, najvećeg ulaganja HEP-a u zadnjih 30-ak godina u Hrvatskoj, ukazuju i predstavnici srpske zajednice.
- S ovim projektom upoznati su svi predstavnici srpske zajednice, kako oni na lokalnoj razini, tako i naši predstavnici u Saboru i Vladi, SNV-u i SPC-u. Realno je očekivati da će ovaj projekt prije ili kasnije biti ostvaren, a naš zadatak će biti pružanje pravne i svake druge pomoći tamošnjem stanovništvu kako bi ono što bolje prošlo u ovom nimalo jednostavnom postupku - kaže za Novosti zamjenik ličko-senjskog župana Milan Uzelac.
Kad sve bude završeno, cijelo područje će imati usklađene katastarske i gruntovne knjige.
- Stanovnici, ali i oni koji ne žive na ovom području, a imaju u vlasništvu nekretnine, bit će pozvani na postupak procjene, gdje mogu izabrati procjenitelje po svom izboru, a nakon provedene procedure slijedi sklapanje ugovora o kupoprodaji. Od Općine Perušić dobili smo informaciju da se poljoprivredno zemljište procjenjuje po 12,34 kune po kvadratnom metru, šumsko zemljište po 9,30 kuna, uz procjenu desetogodišnjih prinosa s poljoprivrednih zemljišta i drvne mase sa šumskog - govori Uzelac.
Zgrada u Perušiću sa stanovima za one koji će biti preseljeni (Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)
Ističe da je na grobljima u Mlakvi i Poljanu sahranjeno oko 250 pokojnika, koji će biti premješteni na groblje u Studencima.
- Sa svim korisnicima bit će sklopljeni ugovori i oni mogu izraziti želju za lokacijom i načinom premještanja posmrtnih ostataka, ali i preseljenjem grobne opreme, što financira HEP. Posmrtni ostaci o kojima nitko nije vodio brigu preko deset godina bit će premješteni u zajedničku kosturnicu koja će biti obilježena zajedničkom spomen-pločom - navodi Uzelac.
Iz Općine Perušić upozorili su HEP da dva groblja s oko 300 sahranjenih, Krš i Radovići, ostaju na rubu nove akumulacije, a kako se zaselci vezani uz njih iseljavaju, bilo bi poželjno i navedena groblja premjestiti u dogovoru s korisnicima.
- HEP je upoznat i s činjenicom da su u Mlakvi dva spomenika i spomen-kosturnica sa žrtvama iz 1941. Posmrtni ostaci iz kosturnice trebali bi biti preseljeni u novu kosturnicu na groblju Studenci s postavljanjem spomen-ploče sa svim poznatim podacima - govori Uzelac i ističe da su prije nekoliko mjeseci uspostavljeni kontakti između rukovodstva HEP-a i gornjokarlovačkog episkopa Gerasima.
Milan Uzelac (Foto: Nenad Jovanović)
Dio Kosinjana početkom novembra protestirao je zbog toga što je općinsko komunalno poduzeće u sklopu priprema za gradnju HES-a prekopalo staro groblje. Za potapanje sela i preseljenje stanovnika zna se unatrag nekoliko decenija i ljudi su uglavnom pomireni sa seobom, no pitanje pravedne nadoknade ostaje otvoreno.
- Problem je što dio ljudi nije informiran, a ekshumaciju i premještaj posmrtnih ostataka radimo prema svim propisima - ističe za Novosti Mihael Kurteš, zamjenik načelnika Općine Perušić.
Sudeći prema iskazu beogradskog publicista Đorđa Pražića, priča se razvija povoljno za ljude koji su se iselili iz tog kraja.
- Pomagali smo geodetima, ali i našem narodu, da ljudi dođu do svoje zemlje. Posle rata su se odselili, zemlja je ostala, a sad potomci pojma nemaju da tamo imaju svoju zemlju. Uspeli smo, uslovno rečeno, da spasemo milion i po kvadrata zemlje, upoznali smo vlasnike koji su u Srbiji sa činjenicom da tamo imaju zemlju i da će dobiti novčanu nadoknadu - kaže Pražić, uvjeren da će se naći zadovoljavajuće rješenje i za groblja, crkve i spomenike, posebno one žrtvama iz 1941.
Mihael Kurteš (Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)
Baš kao i dio lokalnog stanovništva, i ekolozi se protive realizaciji projekta HES Kosinj.
- Upitno je poboljšanje uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju u Lipovom polju zbog promjene starosti i broja stanovnika, kao i otvaranje mogućnosti za turizam, koji se nije razvio ni na dosadašnjim akumulacijama Kruščica i Lešće. Duboko smo uvjereni kako se neće razviti ni na ovoj jer ekološki osviještene suvremene turiste ne privlače devastirani prostori, a velike promjene vodostaja onemogućuju bavljenje turizmom na ionako neatraktivnoj betoniranoj obali. Upitno je i očuvanje špiljskog sustava zbog stvaranja cementne zavjese koja je duboka od 60 do 90 centimetara, a duga je preko šest kilometara i može omesti cirkulaciju podzemnih voda u lokalnom, a moguće i regionalnom prostoru. Jedina svrha koja je i ostvariva i moguća jest povećanje količine proizvedene energije u HES Senj - govori za Novosti Irma Popović Dujmović iz udruge za zaštitu prirode i očuvanje bioraznolikosti WWF Adria.
Smatra da se poboljšanje upravljanja vodama rijeke Like i obrana od poplava mogu postići puno jednostavnije – čišćenjem postojećih ponora te dobrim i ciljanim upravljanjem akumulacijom Kruščica i tunelom na brani Selište.
Irma Popović Dujmović (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)
- Danas nam na raspolaganju stoje brojna rješenja unapređenja energetskog sustava i povećanja proizvodnje struje za koja nije potrebno raseliti stanovništvo koje generacijama živi na nekom području i čiji je identitet uz taj kraj neraskidivo vezan. Osim toga, njihovi javni istupi i prosvjedi idu u prilog činjenici kako oni i svoju budućnost žele vezati uz ovaj kraj jer u njemu prepoznaju brojne potencijale za razvoj, a koji nadilaze potrebu proizvodnje električne energije - dodaje Popović Dujmović.
Upozorava da projekt uvjete propisane Zakonom o strateškim investicijskim projektima RH ispunjava samo zbog činjenice da je u skladu s važećim prostornim planovima, da je procijenjena vrijednost projekta veća od 75 milijuna kuna i da znatno doprinosi poboljšavanju uvjeta proizvodnje električne energije. Što se tiče eventualnog pozitivnog utjecaja na gospodarske djelatnosti, iz svih postojećih primjera, od HE Lešće do HE Sklope, razvidno je kako do pozitivnog učinka na uslužne i turističke djelatnosti nije došlo. Zato bi prije ikakve nove gradnje trebalo unaprijediti postojeći proizvodni sustav, podići razinu energetske efikasnosti i proizvođača i potrošača te distribucije i prijenosa električne energije.
- Zagovaramo uključivanje svih dionika u transparentne i inkluzivne procese planiranja, što se u ovom slučaju nije desilo. Ovaj projekt je planiran u 1960-ima i 1970-ima, a realizira se sada kad su pred nama druga vremena, druge tehnologije i znanja te klimatske promjene koje vrlo negativno utječu na proizvodnju energije iz hidroelektrana. Isplativost ovog projekta je upitna, dok je studija o utjecaju na okoliš HES Kosinj manjkava i temeljena na zastarjelim studijama i podacima. Stoga bi je trebalo odbaciti i vratiti na doradu, s novim i cjelovitim istraživanjima - ističe Irma Popović Dujmović.
