Kako god završila plinska afera, sigurno je da sretan kraj neće dočekati barem dvojica njenih aktera, popis bi s vremenom mogao i narasti, a političke smjene mogle bi biti dopunjene kaznenom odgovornošću ako USKOK, koji je ovog tjedna počeo češljati dokumentaciju Hrvatske elektroprivrede, utvrdi da je zbog nesposobnosti, kriminala ili međusobnih svađa izgubljeno više desetaka milijuna eura. Krakovi priče u kojoj je HEP po nalogu Vlade od Ine kupovao sav plin proizveden u Hrvatskoj najprije po 41 euro za jedan megavatsat, kasnije po 46,7 eura, da bi ga zbog stvaranja viškova i nemogućnosti skladištenja prodavao po bagatelnim cijenama od nekoliko centi do 11 eura po megavatsatu, oslikavaju odnose moći političkih i ekonomskih elita.
U ovoj aferi priča se lomi u nekoliko krakova. Prvi povezuje ministra gospodarstva Davora Filipovića i predsjednika Uprave HEP-a Franu Barbarića, koji od prvog dana krivnju prebacuju jedan na drugoga. Ako je vjerovati izvorima bliskim Vladi, upravo su njih dvojica prvi kandidati za smjenu i to bez obzira na dobre odnose koji i jedan, a pogotovo drugi, imaju s premijerom Andrejom Plenkovićem.
Filipovićeva sudbina posebno je nesigurna s obzirom na to da je upravo on direktno odgovoran za energetski resor i to ne samo kao ministar gospodarstva, nego i kao jedini član Skupštine HEP-a. Prema dokumentima koje je objavio Nacional, upravo su na njegov stol došla najmanje četiri dopisa u kojima je Barbarić još u veljači i kasnije upozoravao nadležnog što će se dogoditi, ali je Filipović to ignorirao.
Smjenu ministra Filipovića zazivaju Domovinski pokret i poduzetnici bliski Vujnovcu, a za smjenu Barbarića navijaju opozicija i oni kojima je Vujnovac stao na žulj
O svemu je, tvrdi dalje Nacional, bio obaviješten i Plenković, koji je sa sebe skinuo svaku vrstu odgovornosti. Netko će, međutim, biti odgovoran, jer je priča otišla predaleko da bi se mogla gurnuti pod tepih, čemu se premijer nadao u trenutku kada je objavljena u medijima. Usput možemo spomenuti kako Zvonimir Troskot, zastupnik Mosta, nije bio prvi koji ju je spomenuo. Da je plin prodan za bagatelu spominjalo se u navodnoj SMS-prepisci dvojice sudionika lanjske plinske afere, optuženih Damira Škugora i Gorana Husića, koji su kupujući plin od Ine za 19,5 eura i prodajući ga za 210 napravili više od milijardu kuna štete tom poduzeću. Iz poruka, koje su završile i kod novinara, tvrde upućeni, mogli su se jasno nazrijeti obrisi ove afere.
Vratimo se Plenkoviću. I po tonu i po sadržaju premijerovog istupa u utorak mogla se detektirati nervoza zbog kupoprodaje koja bi mu itekako mogla narušiti rejting. Smijeniti ministre Plenkoviću nikada nije bio problem. Iz njegovih dviju Vlada – a najdugovječniji je hrvatski premijer – smijenjeno je ili je otišlo 22 ministara i ministrica, njih petero s optužnicom. Radi se o respektabilnoj brojci dužnosnika koja barem za četvrtinu premašuje sastav normalne vlade.
Prvi favorit da postane 23. u ovom nizu svakako je Filipović, kojem bi se mogao pridružiti i njegov savjetnik Jurica Lovrinčević. Radi se o suvlasniku Pevexa (23,3 posto), donedavno bliskom suradniku Pavla Vujnovca iz PPD-a i Marija Radića iz Domovinskog pokreta te članu Kriznog stožera za nabavu plina, koji je osobno bio angažiran i na prodaji Petrokemije koju je turska kompanija Yildirim kupila od Ine i PPD-a.
Lovrinčević ima problem s obojicom, posebno s Radićem s kojim je bio dugogodišnji prijatelj, zbog čega se iz tih krugova sve češće postavlja pitanje sukoba interesa, odnosno Lovrinčevićevog utjecaja na Filipovića s ciljem da što više oteža široko razgranato poslovanje prije svega Vujnovcu. Prilikom njihovog preuzimanja Peveca na Skupštini društva državu je zastupao tadašnji zamjenik ministra gospodarstva Leo Prelec, koji je prije tog angažmana bio izvršni direktor tvrtki Energia naturalis i PPD – trgovina energijom, da bi se nakon odlaska s državne funkcije opet vratio u Vujnovčevu grupaciju. Zbog toga je prijavljen Povjerenstvu za sukob interesa, koje ga je oslobodilo krivnje. Otprilike iz tog doba seže i čuvena pozajmica od 4,2 milijuna kuna koliko je Gas Trading, još jedna kompanija iz okrilja PPD-a, dao HDZ-u dok ga je vodio Tomislav Karamarko.
Spreman za odlazak? – Davor Filipović (Foto: Robert Anić/PIXSELL)
S druge strane, čelnik HEP-a Barbarić i Vujnovac izgleda da imaju odlične odnose. Barbarić je, primjerice, za potrebe nabave plina za sezonu grijanja 2021/22. poništio prvi natječaj na kojem je pobijedila Ina (cijena od 35,74 eura za jedan megavatsat), da bi odmah potom u lipnju 2021. raspisao drugi natječaj, gdje je najboljom ponudom ocijenjena ona PPD-ova, gotovo sedam milijuna eura viša od Inine (39,13 eura za jedan megavatsat).
I ne samo to, nego je za razliku od prvotnog plana da se za isporučeni plin račun plaća u roku od dva tjedna, HEP već u srpnju avansno PPD-u isplatio cjelokupan iznos od 737 milijuna kuna (95 milijuna eura). Uz to, HEP je 2020. godine za 76,5 milijuna kuna (10,2 milijuna eura) od Vujnovčeve Energie naturalis preuzeo PPD-Distribuciju plina i PPD-Opskrbu kućanstava, koje su zajedno u 2019. imale prihod od pet milijuna eura i sitni minus u poslovanju.
Kako god, Filipović i Barbarić su u takvom odnosu da je nemoguće očekivati da će nastaviti nesurađivati, kao što je bio slučaj do sada. Naši izvori kažu da se Plenković ozbiljno naljutio na Barbarića, jer sumnja da je upravo on dao dokumente Nacionalu, što je aferi dalo novi zamah pa sada svi iščekuju ne samo nalaze USKOK-a nego i tematsku sjednicu saborskog Odbora za gospodarstvo na kojoj će se govoriti o ovoj temi.
Filipoviću ne idu u prilog ni novi detalji koji iz dana u dan izlaze u medijima, poput onih sa sastanka održanog 29. ožujka, kada je Petar Sprčić iz HEP-a pred petnaestak ljudi, među kojima su bili i predstavnici trgovaca pa i PPD-a, upozorio na stvaranje viškova plina, posebno u lipnju, i na negativne posljedice koje to može imati, na što je ministar navodno rekao: "To nije tema."
Preko Filipovića i Barbarića prelamaju se i političke i financijske veze. Za smjenu prvog su Domovinski pokret i poduzetnici, dakle oni bliži Vujnovcu, a za smjenu drugog opozicija i oni kojima je Vujnovac stao na žulj. Primijetili ste, ne treba napominjati, da kojim god putem krenete, u ovoj priči naletite na Pavla Vujnovca, financijski najmoćnijeg čovjeka u Hrvatskoj, pred kojim se može sakriti i Ivica Todorić. Bivši vlasnik Agrokora nikada nije imao ni blizu tako širok spektar poslovanja kao što ga ima Vujnovac. Taj savjetnik za prodaju PPD-a u Vukovaru, kako je glasila njegova funkcija 2006. kada se zaposlio u toj tvrtki, već godinu kasnije postao je direktor, a 2010. i vlasnik.
Širok spektar poslovanja – Pavao Vujnovac (Foto: Luka Stanzl/PIXSELL)
Strmoglavi uzlet mediji su povezivali i s njegovim političkim vezama, koje je Vujnovac u pravilu demantirao, poput one s još jednim Osječaninom, Ivanom Vrdoljakom, ministrom gospodarstva u vladi Zorana Milanovića. Primjerice, 2011. godine PPD je imao prihod od 53,5 milijuna kuna, koji je 2012. skočio na 300 milijuna, 2013. na 910 milijuna, godinu kasnije na 2,9 milijardi, da bi 2022. iznosio 4,37 milijardi eura, odnosno 32,8 milijardi kuna uz dobit od 53 milijuna eura, od čega, kako sam Vujnovac kaže, tri četvrtine uprihodi u zemljama Europske unije.
Za usporedbu, prihod HEP-a je 1,25 milijardi eura, a Ine 4,7 milijardi. Vujnovac je u međuvremenu postao najveći pojedinačni vlasnik Fortenove (bivšeg Agrokora), kontrolira Luku Ploče, ima veliku investiciju u riječkoj Luci, tu je i Petrokemija, ulaže u nekretnine, o čemu su Novosti više puta pisale. Prije nekoliko tjedana najavio je da odlazi s mjesta predsjednika Uprave PPD-a i Energie naturalis. Zamijenit će ga Slovenac Boštjan Napast.
Ipak, Vujnovcu plin ostaje prva ljubav pa nije čudno da je znao reagirati kada je Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) počeo aukcijski prodavati višak plina iz sustava po bizarno niskim cijenama. Prema tvrdnjama N1 televizije, u lipnju je po kupnji prednjačio upravo PPD koji je, kako neslužbeno doznaju, otkupio 63 posto od ukupno 343 tisuće megavatsati HEP-ovih viškova plina po prosječnoj cijeni od 11 eura.
Slijede E.ON i MET Croatia, koji su također trgovali po znatno nižim cijenama. Iz PPD-a su kazali da su kupili zanemariv udio i da cijena nije bila jedan cent, te da su od travna do lipnja kupili 11 posto ukupno ponuđenih količina plina na svim raspisanim tenderima. Također, nije zgorega spomenuti da je u to vrijeme na tržištu cijena iznosila između 26 i 41 euro. Za usporedbu, nije nevažno znati, Gradska plinara Zagreb istom tom PPD-u plaća 106 eura za megavatsat. Naprosto, takav ugovor je sklopljen.
A Plenković? Da se manje držao negativne selekcije i da se okružio sposobnijim ljudima, sasvim sigurno ne bi sada imao ovakve probleme. U pravu je kada kaže da nije njegov posao da trguje plinom, ali je isto tako činjenica da je za tu trgovinu, posebno ako uključuje pogodovanje, prije svih on odgovoran. To mu je, naprosto, posao.
Njegova reakcija kako ništa nije znao i da je Vlada odmah promijenila uredbu po kojoj je HEP morao kupovati sve što bi Ina proizvela te da "sigurno nema njegove odgovornosti" nikako ne može biti opravdanje, pogotovo jer je time kompromitirano sve ono dobro što je Vlada napravila koristeći utjecaj države za snižavanje cijene ekstremno skupih energenata zbog rata u Ukrajini. Premda tvrdi kako "Hrvatsku ne trese ništa", ulazak USKOK-a u tako veliku i značajnu kompaniju kao što je HEP nikako nije "ništa", a smjene odgovornih – uz podršku premijeru – najavljuje i koalicijski partner iz HSLS-a Dario Hrebak. Stoga je pitanje hoće li Plenković, kako je to najavio, ovu aferu moći "samo otresti kako i inače napravi", jer je on "jako dobar premijer".
