Novosti

Kronika

Извjeштajи из Вукoвaрa 1991.

У нoвoм, чeтвртoм брojу чaсoписa ‘Tрaгoви’, у издaњу Aрхивa Србa у Хрвaтскoj, Koстa Никoлић истрaжиo je извjeштaje JНA o збивaњимa нaкoн 18. студeнoг 1991. гoдинe

7r1s0anjdeeknzf01d1gkivx53v

Prilozi za istraživanje hrvatsko-srpskih odnosa – Tragovi br. 4

Četvrti broj ‘Tragova’, časopisa u izdanju Arhiva Srba u Hrvatskoj, sadrži niz tekstova vezanih uz hrvatsko-srpske odnose, sagledane iz raznih aspekata. Časopis izlazi dvaput godišnje i ovo mu je ovo treća godina izlaženja.

- Tragovi su multidisciplinarni časopis koji se bavi svime što je u vezi s hrvatsko - srpskim odnosima, bilo da je riječ o historiji, identitetu, kulturi, privredi, međunarodnim odnosima i drugim područjima - rekao je za Novosti glavni i odgovorni urednik Dejan Jović.

Kosta Nikolić donosi nove dokumente o ratu u Vukovaru 1991. On obrađuje haške dokumente i donosi izvještaj komisije koju je JNA poslala u Vukovar odmah nakon 18. novembra 1991. Komisija izvještava kakav je nered i nasilje počinjeno od paravojnih formacija zatekla u gradu. Ima čak i zanimljivih objašnjenja o tome kako se dogodila Ovčara te kakvi su tada u Vukovaru bili odnosi JNA s jedne i Arkanovaca, Belih orlova te Šešeljevaca s druge strane. U tekstu se piše i o početku ratnih operacija u Vukovaru i razlozima za napad JNA na grad. Analizira se postratna situacija u Vukovaru, problem zarobljenih, nestalih lica i događaji vezani za zločin na Ovčari.

Maja Pupovac se u tekstu ‘Dvadeset pet godina poslije: uticaj rata i prisilnog raseljenja na kolektivne identitete Semberaca i izbjeglica u Bijeljini’ bavi odnosom izbjeglica i domicilnog stanovništva u Bijeljini, pokazujući dubinu unutar-etničkih podjela među Srbima. Ana Lasica daje prikaz autobiografske knjige Vasiljka Vukoje iz Dubrovnika, izdane u septembru 2019.

- Sve do 1991. godine Vukoju se doživljavalo kao zaljubljenika u Dubrovnik čije je djelovanje bilo usmjereno na prosperitet zajednice. O tome svjedoči Nagrada Grada Dubrovnika koja mu je bila dodijeljena 1989. zbog izuzetnog doprinosa razvoju atletike u Dubrovniku. Samo dvije godine nakon tog velikog priznanja, zbog svoje etničke pripadnosti, postao je nepoželjan. O tome svjedoče prekid radnog odnosa i otuđenje imovine u listopadu 1991. godine. Svi zaposlenici srpske nacionalnosti tvrtke ‘Ličilac Gorica’ gdje je Vukoje vodio pravnu službu dobili su otkaz, osim pojedinaca koji su se prestali deklarirati kao Srbi. Dok je Vukoja bolesnu majku vodio u Split na liječenje, njihovi stanovi u Mokošici i u Gružu su obijeni, a ilegalni stanari žive u tim nekretninama i dan danas. Žalio se sudu, ali i ta žalba je bila odbijena. Tako je Vukoje postao izbjeglica prema svim kriterijima UN-a.

Među tekstovima je studija Igora Mrkalja – ‘Josif Runjanin i Lijepa naša: činjenice i interpretacije’, kao i tekst Predraga Brebanovića ‘Svetozar Petrović o nacionalnom pitanju: uvodna razmatranja’. Donosi se i osvrt Bojana Munjina ‘Izgubljeni u prijevodu: o gostovanjima srpskih pisaca na hrvatskim pozornicama od 1990-ih do danas’, Nikola Vukobratović dao je prikaz knjige ‘Raspad prije raspada: Vukovar i Split (kasnih) osamdesetih’ dok je Nikica Torbica napisao prikaz knjige Vinka Tadića ‘Pukovnik s violinom: Svijet Miodraga Bjelića (1920. - 2017.)’. Svim tekstovima iz Tragova slobodan je pristup na ovoj internetskoj adresi.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više