Gotovo nezapaženo u široj javnosti prolazi važna tema za izbjeglice u Srbiji. Izmjenama i dopunama Zakona o ozakonjenju objekata koji je stupio na snagu 6. novembra, nastaju puno stroža pravila za vlasnike nelegalno izgrađenih objekata, među kojima je mnogo izbjeglih iz Hrvatske. Po novom Zakonu, nelegalne objekte rušit će i bez konačne odluke suda. Pored toga, novi Zakon onemogućuje promet nekretnina, te obavljanje uslužnih i ugostiteljskih djelatnosti u zgradama koje nemaju građevinsku dozvolu. Onemogućuje se i priključenje na komunalnu infrastrukturu nelegalnih objekata.
- Izmene i dopune zakona su konačne, jer nema više šta da se donosi. Sada samo treba da ovaj zakon u potpunosti primenimo - izjavila je ministrica građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Srbije Zorana Mihajlović Milanović i apelovala na građane da ne grade nelegalno, a one koji se nalaze u postupku legalizacije da taj proces završe što prije - pošto će najnovijim izmjenama nelegalni objekti biti u potpunosti van funkcije.
Mnogo izgrađenih stanova čeka nove kupce tako da točno stanje broja objekata bez valjanih papira gotovo nitko ne zna
Svaki objekt nad kojim se provodi postupak legalizacije imat će zabilježbu u katastru, što će ujedno biti signal kupcima da ne kupuju takve stanove. Za zgrade i kuće podignute bez svih potrebnih papira slična zabilježba će biti stavljena na zemljište, također kao upozorenje da je riječ o nezakonito sagrađenom objektu.
Nadležni su odlučili da više ne čekaju rasplet upravnih sporova koji mogu trajati i po nekoliko godina, već da nelegalne objekte ruše čim se odbije žalba. Ukoliko sud na kraju presudi u korist nelegalnog graditelja, država će vlasniku sporne nekretnine platiti naknadu štete. Dosad su vlasnici nekretnina u procesu legalizacije imali pravo na privremene priključke. Novim Zakonom to se pravo ukida pa oni koji se još nisu priključili na struju, vodovodnu i kanalizacionu mrežu ili grijanje, to više neće moći da urade.
Decidirano se određuje da će se rušiti sve što je nelegalno sagrađeno poslije 27. novembra 2015. godine; vlasnik parcele na kojoj je sagrađen bespravni objekt bit će odgovoran za nelegalnu gradnju. Provjera vidljivosti objekata na satelitskom snimku bit će obavezna pri legalizaciji, a za objekte koji su u procesu legalizacije uvodi se obavezno plaćanje poreza. Odmah je jasno da će novi zakon o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata, najviše utjecati na naselja u kojima su nove domove sagradili izbjegli i prognani iz Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, nakon dolaska u Srbiju 1995. godine.
Jedno od tipičnih izbjegličkih naselja je Altina u Zemunu. Ona već više od dva desetljeća velikom brzinom raste, a da to ne prati sva potrebna infrastruktura. Jedan dio infrastrukture je izgrađen posljednjih godina, ali to ni izbliza nije dovoljno za ovakav manji grad koji je nikao na njivama pored Beograda. Brojni radovi koji su započeti daju nadu ovim ljudima da će mjesto napokon biti uređeno po svim standardima, ali jedan od najvećih problema je pitanje završetka legalizacije.
Na to pitanje je nekoliko puta upozorio i predsjednik opštine Zemun Dejan Matić, istaknuvši da se gotovo dvije decenije ovom problematikom nitko nije bavio u mjestima naseljenim izbjeglicama. Zbog ozbiljnosti situacije oko legalizacije, proljetos, nakon sastanka s resornim ministarstvom, formirana je radna grupa koja će se isključivo baviti ovom temom. No, čini se da će najnovije izmjene zakona dodatno otežati rješavanje pitanja legalizacije na području Altine, Busija, Horizonata, dijela Ugrinovaca, Kaluđerice i drugih mjesta gdje su niknula izbjeglička naselja.
Prema nezvaničnim procjenama, Altina danas ima više od 26.000 stanovnika. Pored toga na Altini su smještene i poslovnice velikih firmi koje su također izgrađene bez potrebne dokumentacije. Mnogo izgrađenih stanova čeka nove kupce tako da točno stanje broja objekata bez valjanih papira gotovo nitko ne zna.
U ovom naselju postoji dodatni problem oko procesa ozakonjenja izgrađenih objekata. Ogromna većina ljudi ima tek pravo na korištenje zemljišta koje im je dodijeljeno nakon što su izbjegli. Taj status korištenja, a ne vlasništva nad zemljištem je zakonska prepreka za legalizaciju objekata u koje su ljudi uložili sve što su imali. U Altini ističu da se s istim problemom susreću privrednici koji zbog toga ne mogu normalno razvijati posao, te se nadaju da će se naći rješenje za ovaj problem koji postoji 23 godine, a sa svakom novom zakonskom izmjenom postaje im sve teže.
Od ljudi izAltine saznajemo da je samo petina objekata u naselju izgrađena između 1960 i 1970. godine, a sve ostalo stihijskom i neplanskom gradnjom nakon 1990. godine. Izmedju današnjeg Dobanovačkog puta i auto puta Beograd-Novi Sad, Altina je poznata kao najveće izbjegličko naselje formirano devedesetih godina.
Nove, restriktivne izmjene zakona koje su stupile na snagu, nisu dovoljno prezentirane u javnosti iako se odnose na ogroman broj ljudi, među kojima je velik broj izbjeglih i prognanih. Stanovnici Altine te ostalih izbjegličkih naselja i dalje čekaju neku političku odluku kojom bi bilo riješeno njihovo pitanje nakon više od 20 godina čekanja.
