U organizaciji časopisa Tragovi, u suradnji s izdavačem Srednja Europa, 2. aprila održana je Zoom rasprava o knjizi Mile Dragojević "Identiteti u ratu" koja je 2019. objavljena u SAD-u pod nazivom "Amoral Communities: Collective Crimes in Time of War", a prošle godine prevedena i objavljena u Hrvatskoj.
U knjizi se raspravlja o preobražaju mirnih mjesta u kojima nacionalnost onih koji su u njima živjeli predstavlja presudnu stvar, u mjesta ratnog sukoba u kojima ništa drugo osim nacionalnosti nije više važno. Osnovicu knjige čini osvrt na rat u Hrvatskoj pri čemu je autorica razgovarala s 131-om osobom iz Hrvatske, 36 iz Ugande i 18 iz Gvatemale kako bi usporedila stanje u drugim državama pogođenima ratnim sukobima. Uvodna izlaganja dali su urednik časopisa "Tragovi" Dejan Jović, direktor "Srednje Europe" Damir Agičić i sama autorica, nakon čega je uslijedila sadržajna rasprava brojnih učesnika iz Srpskog narodnog vijeća i drugih nevladinih organizacija te stručnjaka za povijest.
Tako je historičar Husnija Kamberović iz Sarajeva naglasio da knjiga, iako se ne bavi Bosnom i Hercegovinom, opisuje političko i ratno stanje kakvo je devedesetih vladalo i u toj zemlji, odnosno izjednačavanje etničkog i političkog. Dobro se vidi razlika između vojne i političke strategije prema manjinama; što je bilo vojno štetno, politički je poželjno o čemu svjedoči nastavak nasilja nakon vojnih operacija. Ukazao je na spiralu nasilja i osvete nakon ovog ili one iz prethodnih ratova, što je jedna od karakteristika ratnih sukoba. U raspravi je ukazano i na različite situacije u različitim područjima, pa je tako kao pozitivan primjer naveden Gorski Kotar gdje su zalaganjem lokalnih aktera s obje strane spriječeni sukobi i razaranja.
Nasilju su izrazito bili izloženi Jugoslaveni i djeca iz mješovitih brakova koje su obje strane sumnjičile i šikanirale, a u tom smislu je i autorica doživjela svoje osobno iskustvo. Pripadnici manjina su bili u dubokom strahu, o čemu svjedoči iskaz jednog čovjeka iz Like koji je rekao "ujutro bi se samo čulo da nekog više nema".
- Iako se krajem 80-ih govorilo da se uvodi višestranačje kako bi se smanjila etnička homogenost to nije desilo. Dok je početkom 90-ih nacionalna homogenost rasla, stupanj liberalizma je opadao - rekao je za Novosti urednik Tragova Dejan Jović koji je izrazio zadovoljstvo interesom za ovu knjigu, i kvalitetnim raspravama čak 43-oje učesnika. Najavio je da će prikaz knjige biti objavljen u narednom broju Tragova, a da će niz predstavljanja knjiga biti nastavljen u junu djelom Nikole Petkovića "O čemu govorimo kada govorimo o identitetu?".
