Gruzijski je parlament 14. svibnja s 84 glasa za i 30 protiv izglasao tzv. "zakon o stranim agentima". Činilo se da je time višemjesečna saga o donošenju kontroverznog zakona konačno završena i da masovni prosvjedi opozicije ipak nisu urodili plodom. No, samo nekoliko dana kasnije, gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili uložila je veto na zakon. Politička kriza u toj kavkaskoj državi nije završena, nego je samo ušla u novu fazu.
Zakon je u parlamentarnu proceduru prvi put poslan još u veljači 2023., kada ga je predložila vladajuća partija Gruzijski san. Parlamentarna je većina i tada glatko odobrila prvi nacrt zakona, ali ga je nakon nekoliko dana nasilnih uličnih prosvjeda ipak povukla. Godinu kasnije zakon je ponovno upućen u proceduru i prosvjednici su ponovno ispunili ulice gruzijskog glavnog grada Tbilisija, no vladajuća većina ovoga puta nije posustala – barem do trenutka pisanja ovog teksta.
Predloženim zakonom predviđeno je da se sve nevladine organizacije, kao i tiskani i digitalni mediji koji objavljuju na gruzijskom jeziku, moraju upisati u registar "organizacija koje provode interese stranih sila", ako im više od 20 posto godišnjih prihoda dolazi iz inozemnih izvora. Time bi se pojačao državni nadzor nad nevladinim sektorom, dok bi se istovremeno velik broj pretežno opozicijskih (odnosno prozapadnih) NVO-a i nezavisnih medija u osnovi proglasilo stranim agentima. Iako gruzijske vlasti tvrde da će zakon jednako pogađati i organizacije financirane iz Rusije, opozicija u "ruskom zakonu" – kako ga se često naziva – vidi očite znakove petljanja kremaljskih vlastodržaca.
Gruzijska vlada od početka je opravdavala novi zakon potrebom uvođenja financijske transparentnosti u nevladin sektor, a s vremenom su se počeli spominjati i politički razlozi. Tako je na presici održanoj sredinom travnja premijer Irakli Kobahidze izjavio da se nevladine organizacije previše upliću u politiku, da promiču "LGBT agendu", diskreditiraju državu i Gruzijsku pravoslavnu crkvu te pokušavaju uvući Gruziju u neki oblik sukoba s Rusijom – sve, naravno, za račun stranih aktera. Ukratko, rekao je Kobahidze, zakon o stranim agentima trebao bi spriječiti "ukrajinizaciju" Gruzije.
Vođa Gruzijskog sna, milijarder i bivši premijer Bidzina Ivanišvili, ponovio je slične stavove na skupu podrške održanom 29. travnja. U govoru koji je prenijela gruzijska javna televizija Ivanišvili je optužio nevladine organizacije da djeluju u korist zlonamjernih stranih sila – nazvavši ih pritom "globalnom strankom rata" – koje su bile odgovorne za svojevremeno dovođenje na vlast (sada zatvorenog) Mihaila Saakašvilija i guranje Gruzije u katastrofalni rat s Rusijom 2008. godine. Ipak, Ivanišvili je zaključio govor poklikom "slobodnoj, samostalnoj, suverenoj Gruziji, koja će postati članicom Europske unije".
I vlast i opozicija u Gruziji nominalno se nalaze na istoj strani po pitanju pristupanja Europskoj uniji, koje prema nedavnim anketama podržava gotovo 80 posto Gruzijaca. No budućnost pristupnih pregovora trenutačno visi o koncu. Gruzija je status kandidatkinje dobila tek krajem 2023., a Europski parlament je krajem travnja ove godine usvojio rezoluciju kojom upozorava na mogućnost zamrzavanja pregovora u slučaju uvođenja zakona o stranim agentima.
Zahlađenje odnosa između gruzijskih vlasti i EU-a bilo je vidljivo i na obilježavanju Dana Europe 9. svibnja u Tbilisiju, kada se na proslavi koju je organizirao ambasador EU-a Paweł Herczyński nisu pojavili članovi Gruzijskog sna. Samo koji dan nakon konačnog izglasavanja zakona o stranim agentima u Gruziju su pristigli ministri vanjskih poslova Litve, Latvije, Estonije i Islanda i odmah se priključili uličnim prosvjedima. Predsjednik gruzijskog parlamenta Šalva Papuašvili nazvao je to "nedrugarskim činom protiv gruzijskog naroda".
Krajem listopada 2024. Gruziju očekuju i parlamentarni izbori. Po svemu sudeći, oni će uvelike odrediti putanju gruzijske politike. Ustavnim promjenama iz 2018. ukinuti su opći predsjednički izbori, što znači da će i nasljednika proeuropske predsjednice Zurabišvili ubuduće birati elektorski koledž sastavljen od parlamentarnih i lokalnih zastupnika, čime će nestati i posljednja prepreka uvođenju kontroverznih zakona. Opoziciji dakle ne preostaje puno vremena za forsiranje promjena, a Gruziju vjerojatno očekuje nekoliko vrlo turbulentnih mjeseci.
